Nema opasnosti od poplava, ali ima od plastike i smeća koje rijeka donosi iz gornjeg toka

Neretva je ovih dana blago nabujala. U Metkoviću je u ponedjeljak navečer izmjeren vodostaj od 162 centimetra. Vodostaj je viši no ipak je značajno ispod razine kada se proglašavaju pripremne mjere za obranu od poplava. Međutim, viši vodostaj donosi i probleme u prvom redu ogromne količine smeća, plastike, plastičnih boca, čepova, vrećica, koje Neretva pokupi od Mostara do Čapljine. Takav otpad uglavnom završava na obalama Neretve ili pak na Ušću gdje ga rijeka donese u more.

Ekološke udruge su nemoćne pred ovim problemom jer fizički nije moguće zapriječiti dolazak komunalnog otpada iz Hercegovine. Zagađuje se korito i obale rijeke Neretve a indirektno je ugroženo i zdravlje ljudi budući se otpad mjeseci zadržava u šašu uz obalu. Drugi problem je negativan utjecaj plastike na riblji fond, budući riba jede mikroplastiku kao da je plankton. Tako plastika završava i u hranidbenom lancu ljudi, koji konzumiraju ribu.

Ekolozi predlažu da se postave mreže koje bi sakupljale plastični otpad prije negoli dopluta do maora ali za takve projekte očito nema sluha na terenu.

Veliki zagađivači rijeke Neretve su deponija Uborak kod Mostara te deponija u Čapljini koja se nalazi nedaleko od korita rijeke pa sa svakim većim vodostajem gomile smeća završe u Neretvi od Metkovića do Ploča a kasnije u moru.

Osim što zagađuje okoliš otpad koji pluta Neretvom predstavlja i potencijalnu opasnost za brodove. Naime, debla iz Neretve doplutavala su i u Neretvanski kanala gdje je dolazilo do havarije brodova, koji su se sudarili sa tim deblima.

Od plutajućeg otpada što ga Neretva donosi s tih divljih odlagališta iz susjedstva, još veća opasnost su nevidljiva kemijska zagađenja koja kroz podzemlje prodiru u vodotokove.

U slivu rijeke Neretve u Bosni i Hercegovini nalazi desetak ilegalnih divljih deponija koje predstavljaju veliku opasnost za okoliš u donjem Poneretvlju.