Bariša Ilić ne može se načuditi birokraciji: Prije godinu dana sam im javio o zebrastoj dagnji, a oni ‘leže u ladovini’

Točno godinu dana prošlo je otkako je invazivna vrsta zebrasta dagnja prvi put viđena u Neretvi, a nadležni nisu ni prstom pomaknuli da spriječe njezino razmnožavanje i širenje u novoj sredini, upozorio je tajnik Ornitološkog društva Brkata sjenica Bariša Ilić. Upravo je Ilić lani na Silvestrovo prvi pronašao u rijeci Neretvi zebrastu dagnju Dreissenu polymorpha koju struka smatra jednom od stotinu najgorih invazivnih vrsta.

Bariša Ilić, poznat je kao ljubitelj ptica i netaknute prirode

Privatni Album/

Zavladao muk

- Obavijestio sam ljude od struke i Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim područjima DNŽ preko njih i mjerodavne u ministarstvu Republike Hrvatske jer sam doznao da se radi o zebrastoj dagnji. Reakcija struke bila je pozitivna, objasnila je o čemu se radi i da pod hitno treba poduzeti mjere u suzbijanju ovog uljeza. Mediji su također ukazali na hitnost poduzimanja mjera u suzbijanju invazivne vrste. No, nakon doga je uslijedio potpuni muk. Nakon što sam u razgovoru za Dubrovački vjesnik ukazao ponovo na problem javljaju se indirektno iz ministarstva i traže pozicije i koordinate i ja ih u dobroj vjeri dajem. Poslije toga muk, a na upit gospoda se ne udostoje niti odgovoriti na e-mail - negoduje Ilić koji je sam krenuo fizički uništavati školjke:

- Prikupio sam ih za muzeje i uništio više od 15 tisuća jedinki, ali sam na kraju shvatio da ne mogu sam rješavati problem i da je to Sizifov posao pa sam odustao jer u ne mogu sam protiv brojnosti dagnje. Pronašao sam ih na više lokacija, izgubio puno vremena, a kako stoje stvari- nizašto. Nije mi jasno zašto se nije reagiralo odmah i prišlo problemu onako kako je bilo neophodno u tom momentu, nego se čekalo godinu dana i tko zna koliko još - ljuti se neretvanski ornitolog hobist.

- Nas ljude na terenu zaljubljenike u prirodu brine ovakvo ponašanje mjerodavnih službi u ministarstvu i postavljamo jednostavno pitanje: Ima li uopće smisla biti na terenu i dojavljivati ovakve stvari, gubiti vrijeme za ove u “ladovini”. Napominjem da ovo nije prvi put. Imam ružno iskustvo i nakon pronalaska stradavanja periski na ušću Neretve - požalio nam se sugovornik koji je s još nekoliko zaljubljenika u čist okoliš dagnju nametnicu istraživao kroz cijelu ovu godinu.

Bariša Ilić pokušao se ručno otresti predatora, ali ga je previše

Bariša Ilić/

Halo, ministrice?

- Pratili smo na kakvim materijalima se nastanjuje, koliko brzo raste na različitim lokalitetima, gustoću populacija na pojedinim područjima i migracije, a naša istraživanja će potpuno promijeniti saznanja koje struka ima do danas o ovo invazivnoj vrsti - uvjeren je Ilić koji upućuje apel resornom ministarstvu i ministrici da se napokon pokrene problem sa mrtve točke:

- Ne želimo scenarij kao sa mungosima, da se nije ništa poduzelo dok nisu masovno prešli rijeku Neretvu.

Moramo pokrenuti ovaj problem s mrtve točke, ovi u “ladovini” uvijek će naći opravdanje, ali imamo argumente da se stvar mora pokrenuti sa mjesta jer na ovaj način nećemo nikuda stići - poručuje tajnik Brkate sjenice.

Koliko je ova školka opasna potvrđuje podatak prema kojemu je ova invazivna školjka sposobna uništiti ne samo ekosustave, već i podvozja brodova, cjevovode, a zloglasna je i zato što mijenja staništa riba i domaćih školjkaša. Jedan primjerak koji je Bariša pronašao zadnjeg dana 2023. sad je ‘eksplodirao’ do cijele populacije.