Časopis Kanavelić za umjetnost, književnost i znanost jedan je od najznačajnijih projekata Gradske Knjižnice Ivan Vidali iz Korčule, a njegovo osmo izdanje nedavno je ugledalo svjetlost dana.
U posljednjih nekoliko godina svjedočimo preporodu Gradske knjižnice Ivan Vidali. Nedavno je u prosincu, na 450 kvadratnih metara, u središtu Korčule, svečano otvoren novi prostor knjižnice moderno uređen te opremljen najsuvremenijom opremom, no važniji od toga su brojni programi koji ne samo da prate trendove u knjižničarstvu, već privlače veliki broj odraslih i djece. Knjižnica nije nikad bila punija, priznaje nam ravnateljica Milojka Skokandić.
Skromno iskustvo, velika volja
Jedan od najznačajnijih projekata knjižnice je časopis Kanavelić koji ime nosi po slavnom korčulanskom pjesniku. Zbog svoje opsežnosti i ozbiljnosti, Kanavelić izlazi jedanput godišnje objedinjujući umjetničke, književne, tradicionalne, ali i znanstvene teme karakteristične za otok Korčulu. Časopis je produkt pomno njegovane zavičajne zbirke koja, nakon više od 30 godina prikupljanja materijala, danas ima više od dvije tisuće i 500 jedinica građe i vlastitu izdavačku kuću, prepoznatu i renomiranu Biblioteku Žilković. Zavičajna se zbirka čuva u uredu ravnateljice što svjedoči njenoj važnosti i krhkosti, a inicijativa za pokretanje časopisa činila se kao logičan slijed osnivanja još jedne platforme za promociju lokalnih tema. Prvo izdanje časopisa tiskano je 2015., a ovogodišnje osmo donosi nam brojne zanimljive teme.
”U ovaj projekt ušli smo sa skromnim iskustvom, ali velikom voljom. Ponosni smo što od 2015. do danas svake godine uspijevamo tiskati novi broj. Nije lako izdati znanstveni časopis u maloj sredini bez akademske zajednice, ali bili smo uporni. Osmo izdanje možemo usporediti s prvim, kvaliteta je i dalje prisutna, no povećao se renome Kanavelića. Kad smo ga osnivali, više smo bili fokusirani na teme vezane za Korčulu, ipak ne isključivo, časopis prelazi granice otoka, uvjet je kvalitetan rad. Danas nam se ljudi sami javljaju sa željom da im objavimo radove u časopisu, u početku smo autore tražili”, ističe ravnateljica Skokandić te nadodaje kako je Kanavelić uvršten i na renomirani, centralni, znanstveni portal Hrčak koji na jednom mjestu okuplja hrvatske stručne časopise s otvorenim pristupom radovima.
Ljubav prema zavičaju
Takav uspjeh znanstvenog časopisa iz male, otočne zajednice intelektualaca ravnateljica prvenstveno pripisuje uredništvu koje se godinama mijenjalo. Ipak, neki su članovi ostali isti otpočetka poput Tonka Barčota i Mirjane Marelić, a ovogodišnje uredništvo čine još Vicko Marelić, Danijela Šegedin Borovina i ravnateljica Milojka Skokandić kao glavna urednica. Uredništvo vrlo opsežni rad na časopisu odrađuje potpuno besplatno, ističe Skokandić, iz čiste ljubavi prema zavičaju i literaturi. Prikupljaju, valoriziraju i odabiru radove, lektoriraju i rade na tehničkoj pripremi što dokazuje koliko je projekt vrijedan.
Časopis Kanavelić podijeljen je u tri cjeline. U prvoj pronalazimo radove sveučilišnih profesora i stručnjaka iz raznih znanstvenih područja. druga je cjelina posvećena književnim radovima otočnih autora, a treća recenzijama i osvrtima na tekuću književnu produkciju korčulanskih autora. Tako u osmom broju pronalazimo radove iz područja morfologije i fonologije studiju Sanje Vulić O jeziku u književnim djelima Petra Kanavelića, zatim rad iz područja urbanizma i arhitekture Jelene Obradović Mojaš i Petrunjele Dana Košta o dubrovačkim ljetnikovcima.
Barčot je pisao o veloluškom fotoamateru Jerku Šeparoviću, zanimljiv je i rad Lešaje o korčulanskoj obitelji Andra Peručića i njegovim sinovima, a posebno emotivan rad napisala je Obradović Mojaš o pokojnoj Adriani Tomašić, oduševio nas je esej pokojnog Aljoše Milata o Llosi i Korčuli, a istaknut ćemo i tekst posvećen 30 godina rada knjižnice kojeg je također napisao Ante Lešaja.