Najezda osa u općini Korčula

Korčulani se žale na veliki broj osa koje, u potrazi za hranom i vodom, nasrću na kupače na plažama, a veći broj osa zabilježen je i od strane Poljoprivredne savjetodavne službe Dubrovačko-neretvanske županije za područje Korčule i Lastova kao i od zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Korčuli.

Odlučite li se uživati u suncu i moru na plažama van grada Korčule kao što su uvale Defora, Pupnatska luka ili Bačva, ovog ljeta morat ćete se pripremiti na roj osa koje će vas napasti prilikom otvaranja boce vode ili konzumiranja bilo kakve hrane. Javilo nam se nekoliko čitatelja koji su, bježeći od roja osa, morali napustiti plažu suočeni sa strahom od uboda. Iako ubod ose u većini slučajeva nije opasan po život, ubod na području usne šupljine može imati ozbiljne i kobne posljedice pogotovo ako je žrtva malo dijete.

„Osa nema prirodnog neprijatelja te svjedočimo dužem razdoblju bez kiše što je rezultiralo najezdom osa. Ima ih jako puno na plažama budući da ih privlači vlaga i ostaci voća i ostale hrane. Također napadaju ranu sortu vina pošip, na pojedinim dijelovima vinograda gdje raste pošip uništile su veliki dio uroda vinove loze. Veći broj osa bilježen je i u Dubrovačkom primorju, Konavlima, Trogiru i Kaštelima“. – objasnio je Franko Marinović, predstavnik Poljoprivredne savjetodavne službe Dubrovačko-neretvanske županije za područje Korčule i Lastova.

Zanimljiva je činjenica kako sve više osa ima na području Grada Korčule, dok druge općine na otoku trenutno nemaju taj problem. Kupači na plažama u susjednoj Lumbardi, udaljenoj od Korčule tek nešto više od šest kilometara, ne suočavaju se sa strahom od uboda osa budući da ih na tamošnjim plažama gotovo i nema. Odgovor o tom slučaju potražili smo u tvrtki Cian d.o.o. iz Splita koja obavlja poslove sanitarne zaštite i zaštite okoliša na području Dalmacije i Hrvatske, odnosno poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.

„Gradovi i općine nemaju obavezu suzbijati ose sustavnim akcijama jer ose nisu štetne i nisu prijenosnici bolesti kao npr. komarci. Ove godine na području Grada Korčule izvršena je deratizacija, odnosno suzbijanje štetnih glodavaca, te pet larvicidnih dezinsekcija komaraca. Larvicidna dezinsekcija je uništavanje jajašaca, ličinki i kukuljica komaraca u vodi. Za razliku od Općine Lumbarda, u Gradu Korčuli nije naručeno zaprašivanje ili zamaglivanje komaraca, odnosno suzbijanje odraslih organizama komaraca. U Lumbardi smo već napravili jedno takvo zaprašivanje, a naručeno je još jedno. Zaprašivanje može dati učinak i po pitanju osa, iako to ne možemo sa sigurnošću tvrditi budući da je osa puno veći organizam od komarca, a doza za zaprašivanje se priprema sukladno veličini insekta“ – objasnio je Alan Kurtović, rukovoditelj tehničkog odjela za sanitarnu zaštitu bilja tvrtke Cian d.o.o.

Kako doznajemo od Kurtovića, zaprašivanje komaraca napravile su i druge otočke općine koje nemaju problema s najezdom osa pa postoji mogućnost da takva vrsta suzbijanja insekata ima utjecaja i na ose. Međutim, jedina dokazano učinkovita borba protiv osa, kako poručuju iz Cian-a i Poljoprivredne službe, je izlovljavanje osa i uništavanje osinjaka.

„Mogu se kupiti klopke za ose, ali vrlo učinkovite klopke možete napraviti i kod kuće. Uzmete bilo kakvu pet ambalažu i napravite nekoliko rupa u plastici kroz koje može proći osa, ulijte u bocu dec ili dva bilo kojeg crvenog soka ili pomiješajte vinski ocat, pivu i šećer. Ose privlači miris fermetacije, a jednom kad uđe u klopku, ne može više izaći. Možete također namazati lijepilo za miševe na žuti karton te ga objesiti negdje u blizinu ili u plitku posudu uliti malo vode i biljnog ulja. Osa ne vidi ulje, dođe piti, a jednom kad omasti krila više ne može poletjeti“. – savjetovao je Franko Marinović.

Probleme s najezdom osa primijetili su i u korčulanskoj ispostavi zavoda za hitnu medicinsku pomoć Dubrovačko-neretvanske županije. Ne samo da je žrtava uboda više nego prijašnjih godina, nego su i rekacije na ubode burnije, a oporavak duži i teži.

„Ove godine imali smo nenormalno puno pacijenata koji su došli zbog uboda ose! Imali smo svakavih slučajeva, od jakih bolova i velikih oteklina po rukama i nogama, uboda u jezik pa čak i čovjeka kojem je osa šetala po jednjaku nakon što ju je progutao. Ono što primjećujem su vrlo burne reakcije na ubode, očito se radi o osama koje su opasnije nego inače. U slučaju uboda u ruku ili nogu te lokalne reakcije, preporučamo alternativni način liječenja – stavljanje tri različite vrste trave direktono na ubod, a pomaže također i bijeli luk. Osim toga, preporučamo i hladne obloge te sredstva iz apoteke kojima možete mazati ubod. U slučaju uboda u jezik ili bilo gdje u usnoj šupljini preporučamo žurni dolazak u hitnu. Takve ozbiljne ubode liječimo injekcijama kortikosteroida te konzumacijom antihistamina još tri dana nakon uboda“. – poručila je dr.med. Josipa Mičunović, voditeljica zavoda za hitnu medicinsku pomoć DNŽ ispostava Korčula.