Na kršu stvaraju najveći obiteljski vinograd u jednoj cjelini na Korčuli, sve je posađeno ručno

Meliorirani krš pretvaraju u najveći obiteljski vinograd u jednoj cjelini na Korčuli. Kada završe, bit će to najveći obiteljski vinograd u jednoj cjelini na Korčuli. Naime, čestici od 5 hektara na kojoj je već posađeno 33.000 trsova, obitelj Batistić-Zure priključuje još 1,2 hektara. Točnije, ove je godine posađeno 0,6 ha tog nimalo jednostavnog melioriranog krša, a preostali dio u planu je iduće godine.

Svemu je, pak, prethodilo projektiranje vinograda koje je povjereno stručnjaku prof.dr.sc. Bernardu Kozinu s Agronomskog fakulteta u Zagrebu koji je zaslužan i za prvih pet hektara koje im je projektirao 2011./2012., a koje je dalo i daje vrhunsko grožđe, a što onda znači i vrhunsku kapljicu, donosi agroklub

"Trebalo je svaku radnju obaviti kako treba da ne bi došlo do erozije i da trsovi opstanu. Sve smo korake poduzeli, profesor je postavio dobre temelje, pun pogodak", ponosan je na odrađeno Ivan Batistić.

Ručna sadnja

Koliko je zahtjevan posao bio u pitanju, najbolje opisuje činjenica da je sve posađeno ručno. Položaj Defora u Lumbardi na kojemu je vinograd, otkriva nam, nema mogućnost pristupa mehanizaciji pa se sadilo uz pomoć ručne bušilice za zemlju. Ručno se umetala loza, a isto tako obavljalo i zatrpavanje rupa s prikladnim alatkama.

"Velika je granulacija, svaka se rupa bušila posebno, tako da su trebala 3-4 čovjeka po jednom sadnom mjestu, ali kad se podijelimo, uz dobro raspoloženje i pozitivni umor - sve se može", smije se stariji brat poznate braće Zure čija vina godinama osvajaju nagrade i svjetska priznanja.

Projektiranje je povjereno našem poznatom stručnjaku, prof.dr.sc. Bernardu Kozini

Na tih 1,2 hektara trebalo bi biti posađeno do 7.500 trsova, a naglasak je na pošipu koji im se ondje pokazao jako dobar. Sveukupno, dakle, plan je na tom položaju imati 40.000 trsova od čega već sada imaju posađeno 19.000 trsova grka, 3.000 pošipa te 10.000 crnih sorti (cabernet, merlot, plavac mali...)

"Veliki je to izazov, koliko god možda zvučalo malo tih 0,6 hektara ove godine", napominje dodajući da je otac Bartul radio kalkulaciju ulaganja u koja su ušli vlastitim i kreditnim sredstvima te je u odnosu na podizanje vinograda na ravnim poljima, posao više nego duplo skuplji po hektaru. U samu proizvodnju dosad, ulagali su i uz pomoć EU fondova.

No, otac inače nikada ništa nije prepuštao slučaju jer su dobra priprema i poštivanje struke neizostavni. Premda sam nije vinogradar ili vinar već profesionalni ribar, 20 godina slušao je preporuke enologa, a onda kada su braća Ivan i Marko diplomirali - prepustio im posao. Ivan je, naime, završio diplomski studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Vinogradarstvo i vinarstvo, a Marko preddiplomski studij Vinogradarstva i vinarstva u Poreču.

Cijeli tekst o obitelji Batistić-Zure pročitajte ovdje.