U tijeku su četvrte izmjene i dopune prostornog plana Općine Lumbarda, načelnica Klisura predlaže širenje poljoprivredne zone nauštrb građevinske, lokalni je HDZ optužuje za pogodovanja.
Izmjene i dopune prostornog plana uznemirile su mještane Lumbarde, javno predstavljanje održano je početkom ožujka, a do 29. istog mjeseca mještani mogu predložiti mišljenja i sugestije. Hoće li mlada načelnica Klisura pronaći zajednički jezik sa sumještanima, još je uvijek neizvjesno.
Početkom ožujka u Lumbardi u dvorani na Levantu održana je javno predstavljanje Prijedloga izmjena i dopuna prostornog plana Općine Lumbarda. Ako ćemo se poslužiti eufemizmom, rasprava je protekla u burnom tonu, okupila je veliki broj mještana koji su žustrom naracijom podsjetili na neke kultne scene serije Malo misto. Zadnje izmjene i dopune PP Lumbarde stupile su na snagu 2017. godine, Općinsko je vijeće u studenom 2020. donijelo odluku o izradi novog PP koja je ugovorena s tvrtkom Grgurević & partneri, a načelnica Klisura dolaskom na vlast preuzima izradu četvrtih izmjena i dopuna.
Kako i sama načelnica ističe, PP je živi dokument koji govori o generalnim parametrima za gradnju i vrlo je teško prilagoditi ga da bude idealan za svaku primjenu, ali i da bude idealan za svih, dodat ćemo. Osim toga, PP je vrlo komplicirani sustav kojeg prosječni građanin, bez formalnog predznanja, s poteškoćama čita s razumijevanjem, kombinacije boja te vodoravnih i okomitih linija označavaju građevinska izgrađena, neizgrađena i poljoprivredna zemljišta, ali i uvjete izgrađenosti koji će kasnije diktirati koliko se, npr. možete udaljiti od susjeda prilikom gradnje i slično. Zakonski se građevinski dio PP ne može širiti ako izgrađenost nije veća od 80 posto, a u Lumbardi iznosi 68 posto. Jedino što je načelnici preostalo je izmještanje postojećih građevinskih područja, što znači, laički rečeno, da će građevinsko područje negdje postati poljoprivredno na očaj mnogih, a negdje će biti obrnuto, na radost nekih.
Građevinske parcele preko noći su pretvorene u poljoprivredne
Tu dolazimo do prvog ozbiljnijeg problema koji je izazvao buru negodovanja prilikom javne rasprave. Načelnica Klisura donijela je odluku koju joj nije bilo lako donijeti, kako sama priznaje, čak 3.300 kvadratnih metara građevinskog područja na rubnim dijelovima Lumbarajskog polja pretvorila je u poljoprivredno u svrhu očuvanja krajobraza i autohtone sorte bijelog grožđa grk.
„PP je dokument puno veći od našeg naraštaja. Gledati na broj vlasnika ili tko su vlasnici kao kriterij za određivanje namjene zemljišta, bilo bi pogrešno. Postoje jasni ciljevi kojima smo se vodili kada smo promišljali dugoročno o prostoru Lumbarde. Postavili smo pitanje što želimo očuvati u prostoru? Imamo pitoreskni krajobraz koji nam je glavni resurs za turističku ponudu uz koju se neizbježno veže vino grk. Turizam kao naša glavna gospodarska grana ovisi o prostornom resursu polja. Jasna je odrednica da se polje treba u većoj mjeri štititi. Razumijem da je odluka izaći s takvim prijedlogom bila teška, no duboko sam uvjerena da je ispravna i da će buduće generacije cijeniti intenciju dugoročne zaštite identiteta mjesta i njegovih temeljnih resursa“, uvjerena je načelnica Klisura.
Svjetski poznato i prestižnim nagradama ovjenčano vino grk zaista raste na ograničenim resursima Lumbarajskog polja koje se proteže na otprilike 40 hektara, a romantične riječi načelnice o budućim generacijama u tom kontekstu imaju smisla. Problem je sadašnjica u kojoj su mještani ozbiljno oštećeni, a za to od općine neće dobiti nikakvu odštetu, neki su kupili građevinsku parcelu kojoj je će vrijednost, ako se PP izglasa na vijeću, biti višestruko manja.
Taj je prijedlog naljutio članove Općinskog odbora HDZ-a koji tvrde da su te parcele imale status građevinskih od 80-ih godina prošlog stoljeća. Navode da se radi o pogodovanju, a možda i o zloporabi položaja i vlasti.
„Na javnoj se raspravi okupio velik broj mještana i niti jedna pojedinačna rasprava nije išla u smjeru pohvala predloženog PP, već suprotno, čule su se samo primjedbe. Ukidanje pojedinih rubnih građevinskih parcela u smislu zaštite polja i vinara ne stoji jer na području Male glavice jedan poznati vinar ima vinograd koji nije pretvoren u poljoprivredno, već mu je ostala građevinska parcela. Smatramo da je to pogodovanje, a možda se utvrdi i da je zlouporaba položaja i ovlasti“, poručuju iz lumbarajskog HDZ-a.
Na pitanje o navodnom pogodovanju vinaru, načelnica odgovara kako nije upoznata tko je vlasnik čestice.
„Ponavljam da se nije ulazilo u vlasništvo nego se pristupilo što logičnijem slijedu nastavno na već izgrađeno područje“, komentirala je načelnica.
Mariju Klisura, odnosno njen prijedlog da se očuva Lumbarajsko polje, podržali su vinari, čak se navodi da je ideja širenja zelene zone na rubne dijelove polja njihova inicijativa pa smo ih odlučili pitati. Udruga vinogradara i vinara Grk-Lumbarda najorganiziranije je i najsložnije udruženje vinara na otoku i šire, osim što mudro i tehnički ispravno gospodari autohtonom sortom, može se pohvaliti brojnim vrhunskim etiketama, izvrsnom ponudom vinarija i čak dvije Decanterove platine. Zaštita polja i širenje poljoprivrednog zemljišta trebao bi biti ostvarenje njihovih snova, no pod određenim uvjetima, kako ističe predsjednik udruge Ivan Batistić Zure.
„Udruga se već petnaestak godina zalaže i bori da se polje zaštiti u smislu ograničenja višegodišnjih sadnica. Želimo da je od višegodišnjih sadnica dopušteno saditi samo vinovu lozu. Kad je načelnica Klisura došla na vlast, razgovarali smo s njom i ona je zaključila da se slaže sa zaštitom. Radi se o kompliciranom i skupom postupku kojeg moraju odraditi stručne institucije, tko zna tko će ga platiti i hoće li se ikad realizirati, načelnica je širenjem zelene zone u novom PP privremeno zaštitila polje. U njenoj viziji zaštite polja ima našu podršku, ali na ljudski način, nismo za da se mještanima napravi šteta. Inicijativa nije bila naša, ništa nismo tražili putem PP, nismo nikad ni spominjali PP, tražimo zaštitu polja od strane institucija i stručnjaka“, odgovorio je predsjednik Batistić Zure.
Poljoprivredne parcele preko noći su postale građevinske
Dok se vodi borba oko širenja zelene zone, načelnica je izmještala građevinske zone, odnosno postotke koje je dobila na rubnim dijelovima Lumbarajskog polja.
"Prema našim saznanjima, osobama koje su bliske načelnici, predsjednici Općinskog vijeća i članovima vladajuće većine„, pogodovalo se i dodijeljene su im građevinske parcele“, ozbiljno optužuje lokalni HDZ.
O tome smo upit prije šest dana poslali Fani Kršinić, predsjednici Općinskog vijeća Lumbarde, no odgovor još nismo dobili. Neslužbene informacije o kojim se zemljištima radi dobili smo razgovarajući s nezadovoljnim mještanima. Spominjali su navodno pogodovanje jednom članu vijeća čije se privatno zemljište nalazi na šumskom području Berkovica koje postaje T2 i T3 zona, odnosno zona za ugostiteljsko-turističku namjenu, turističko naselje i kamp, no tu odluku ipak nije donijela načelnica.
„U prethodnim planovima je vidljivo da je turistička zona na Berkovici već postojala i da je onda ta površina prebačena u potpunosti na zonu Krmača promjenama županijskog PP. Zone T namjene van građevinskog područja naselja su potpuno u ingerenciji županije. O pogodovanju vijećniku mislim da je bespredmetno razgovarati. Zemljište je predloženo od strane županije te je u vlasništvu Republike Hrvatske“, odgovorila je načelnica.
Također se spominjala prenamjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko na zaobilaznici za mještanina koji je, kako tvrde iz HDZ-a, blizak načelnici. Parcela tog mještanina postala je građevinska, objašnjava Klisura, slučajno.
„To se zemljište nalazi na rubu građevinskog, na području zaobilaznice. U predloženom PP cilje je to zemljište, inače u stopostotnom vlasništvu Općine
Lumbarda, prenamijeniti u građevinsko. Površina tog općinskog zemljišta je oko 2.100 kvadratnih metara, dakle pričamo o velikoj parceli koja je nepravilnog oblika. Kako je rub građevinske zone udaljen otprilike 70 metara od općinske parcele, uvjet da je priključimo u građevinsku zonu je logično povezivanje. Privatna parcela za koju me pitate je unutar tog spoja građevinskog područja s općinskom parcelom“, objasnila je načelnica.
Sporni UPU i ravni krovovi
Velike polemike i negodovanja, a možemo reći i strah mještana, izazvao je i prijedlog Urbanističkog plana uređenja (UPU) kao obaveza prije gradnje kao i njegov prošireni obuhvat. Načelnica ističe kako UPU kao obaveza prije gradnje nije ništa novo, postojao je i ranije, ali u manjoj mjeri. Radi se o samo o kvalitetnom planu izgradnje infrastrukture, tvrdi načelnica, racionalnom i urednom korištenju prostora.
„Svi se vrate iz inozemstva i govore kako je vani sve uredno, funkcioniraju službe, gradovi su planski uređeni, postoji javni prostor povezan šetnicama, malim parkovima, zelene površine… I onda kad pokušate taj model primijeniti kod nas, ti isti će reći ‘Ali, nismo mi Njemačka‘. Ne, nismo Njemačka, mi smo Lumbarda. Znači li to da moramo i dalje biti neuredni i donositi odluke na temelju trenutnog interesa negledajući prekosutra? Jer nismo sposobni bolje?“, pita se načelnica Klisura.
Lokalni HDZ obavezu UPU-a smatra neopravdanim financijskim opterećenjem kako za mještane, tako i za općinu. Osim toga, Lumbarjani su se požalili da je predloženi UPU za pojedine dijelove naselja nemoguće provesti te da se proces ishođenja dozvola bitno produžava. Načelnica je oštro opovrgnula te tvrdnje ističući kako proces ishođenja građevinske dozvole traje jednako s UPU-om i bez njega.
Načelnicu također prozivaju zbog njenog navodnog antagonizma prema modernom stilu gradnje, kažu nam da ne voli ravne krovove i urbanu arhitekturu s čime se zapravo slažu i brojni sumještani u želji da sačuvaju vizualni identitet jednog od najljepših otočnih naselja. To će se riješiti s urbanističkim režimima ili zonama kojih u novom PP pronalazimo tri. U trećoj, rubnoj zoni, moći će se graditi i modernije zgrade s, među ostalim, i ravnim krovovima, objasnila je Klisura.
Ostaje pitanje izgradnje estetski neprihvatljivog zdanja na Tatinji koje je navodno u vlasništvu jednog hrvatskog nogometnog reprezentativca o čemu ćemo pisati uskoro. Važno je napomenuti da su sve odluke još uvijek samo Prijedlozi izmjena i dopuna PP Lumbarde, javna rasprava traje do 29. ožujka. Konačni su samo prijedlozi koji se odnose na T zone budući da njih donosi županija. Novi PP će u konačnici prihvatiti, ili neće prihvatiti Općinsko vijeće, a u kojem smjeru vijeće razmišlja po tom pitanju također smo pitali predsjednicu Kršinić. Ni taj odgovor nismo dobili, ali manjak odgovora je ponekad odgovor sam po sebi pa prosudite sami.