Služba Hitne medicinske pomoći uoči svog nacionalnog dana često se spominje u javnosti zbog zahtjeva za uvođenje benificiranog radnog staža zaposlenika o čijoj spretnosti ovisi zdravlje i životi mnogih bolesnih i unesrećenih.
Korčulanski pripadnici službe demonstrirali su prigodno svoja znanja i vještine na Spomeniku i zainteresirane sugrađane naučili osnovama oživljavanja i održavanja života u hitnim slučajevima.
Nije tajna da su djelatnici hitne u Korčuli omiljeni otočanima, uvijek spremni pomoći, stručni, profesionalni i ljubazni. O cilju akcije i njihovu Danu upitali smo voditeljicu Ispostave u Korčuli dr. Anelu Martić. Inače rođena Metkovka, Medicinski fakultet završila je u Zagrebu, staž u OB Dubrovnik, a sasvim slučajno je došla na otok. Planiranih nekoliko ljetnih mjeseci pretvorilo se u gotovo četiri godine, dogodila se, kaže dr. Martić, ljubav prema otoku, prema otočanima, kolektivu hitne i Doma zdravlja Korčula.
Gdje su sve defibrilatori?
- Željeli smo prezentirati rad naše službe, pokazati opremu kojom se služimo i naša vozila. Najvažnije je bilo proći edukacijske vježbe s posjetiteljima, vježbe oživljanja i osnovnog održavanja života djece i odraslih u hitnim slučajevima. Najčešća rekacija u takvim situacijama je oklijevanje i nesigurnost, svi se boje da ne naštete, a nisu ni svjesni koliko osnovnim reanimacijskim postupcima mogu povećati šanse pacijentu za preživljavanje do dolaska hitne pomoći. Educirali smo građane kako koristiti automatske, vanjske defibrilatore koji su postavljeni u gradu i okolici prije nekoliko godina", ispričala nam je dr. Martić. Defibrilatori su na Plokati, na općini, kraj Hotela Korčule, na Dominču, u okolnim mjestima dok je na Gradskom bazenu dječji. Apart glasovnim uputama vodi kroz reanimaciju i jednim pritiskom gumba svatko može bez straha isporučiti šok i nastaviti masažu do dolaska hitne, kaže doktorica.
Hitna medicinska služba, Ispostava Korčula, trenutno ima 15 zaposelnih, pet doktora, pet medicinskih sestara i pet vozača saniteta. Od vanjskih suradnika, dr. Martić ističe neprocjenjivu pomoć i podršku legendarnog dr. Anta Komparka koji nesebično dijeli znanje i mudrost te je uvijek tu kad ga djelatnici hitne trebaju.
Timovi rade u dnevnim i noćnim smjenama po 12 sati, blagdanima, vikendima i przanicima. Kad je jedan tim u službi, drugi je u prirpavnosti, a ta je pripravnost zbog financijskih razloga dovedena u pitanje.
"Pripravnost je iznimno važna za kvalitetu zdrastvene skrbi na otoku. Tim čini liječnik, medicinska sestra i vozač, kad je jedan tim žurno poslan za OB Dubrovnik, tim koji je dežuran preuzima službu. Bez toga bi vrata Hitne bila zatvorena najmanje pet sati do povratka tima - podsjetila je dr. Martić i zahvalila na suradnji gradonačelnici Korčule Niki Silić Maroević.
Ništa bez donatora
Korčulanima Hitna medicinska služba znači puno više nego ostatku države. Da su otočani građani drugog reda potvrđuje i činjenica da vikendima Dom zdravlja i laboratorij ne rade pa djelatnici hitne često odrađuju poslove obiteljske medicine, pedijatrije, a često i porađaju. U tome im pomaže aparat kupljen donacijama građana, a koji utvrđuje radi li se o virusnoj ili baketrijskoj upali te koliki je intezitet upale i zahtjeva li daljnje liječenje. Nevjerojatno je, ali istinito, da država ne osigurava niti reagense za taj aparat pa se voditeljica snalazi na razne načine kako bi građanima osigurala primarnu zdrastvenu zaštitu. Dr. Martić ponovno ističe gradonačelnicu Silić Maroević, Aminess Hotele i ŽLU s ravnateljem Tvrdeićem koji donacijama osiguravaju reagense.
Otočanima se često spočitava i navodno prečesto i skupo pozivanje hitne helikopterske službe. Dr. Martić odbacje tkave optužbe ističući da su indikacija za pozivanje helikoptera jasne te da se ne poziva bez razloga, već isključivo kad je u pitanju gubitak tzv. zlatnog sata, odnosno da se u roku od jednog sata ugroženog pacijenta smjesti u bolničku ustanovu.
