Manifestacija Martin na Mratinu kojom djelatnici Arhivskog sabirnog centra Korčula-Lastovo obilježavaju svoj dan, ali i blagdan sv. Martina, doživjela je već kultni status, a to je dokazano i prošlog petka kad se u zgradi arhiva na čarobnoj Mratinjskoj glavici u Žrnovu tražilo mjesto više.
Gužva je najbolja riječ kojom bismo mogli opisati otvaranje dokumentarne izložbe u sklopu manifestacije Martin na Mratinu prošlog petka u Žrnovu. Budući da se Sabirni arhivski centar nalazi na žrnovskoj glavici koja nosi ime sv. Martina te pokraj istoimene župne crkve, logično je bilo da djelatnici arhiva, Tonko Barčot, Maja Haraminčić Cebalo, Roko Šestanović i Mateo Skokandić, za svoj dan odaberu baš blagdan omiljenog otočnog sveca.
Prava sportska revolucija
Tako je već deveti put za redom otvorena dokumentarna izložba posvećena nekom Žrnovcu koji je tijekom svog života i rada ostavio neizbrisivi trag u svom mjestu, a ove je godine to Milan Oreb i njegova sportska revolucija od 1947. do 1963. godine.
Dovoljna je ponekad jedna iskra da bi se zapalio plamen, a ta je iskra u Žrnovu bio Milan Oreb, učitelj tjelesne kulture u nekadašnjoj žrnovskoj školi u kojoj se danas nalazi arhiv. Baš je u toj zgradi 1947. godine osnovan Fiskulturni aktiv Jedinstvo, a kratko čuđenje Orebovom entuzijazmu Žrnovci su uskoro zamijenili postrojavanjem u vrstu. Uslijedila je prava sportska revolucija u svakom smislu, Žrnovci su vlastitim rukama počeli graditi sportska igrališta, jedno od njih je i rukometno na kojem su igrali i ostali korčulanski klubovi jer je jedino bilo uređeno.
Senzacionalni sportski rezultati malo su otočno selo lansirali na veliku pozornicu, a u njih su bile uprte oči cijele Jugoslavije. Omladinke iz Žrnova 1951. postaju prvakinje Jugoslavije u višeboju, nizu atletskih i gimnastičkih disciplina, a sve do 1963. Žrnovci su bili u jugoslavenskom vrhu u višeboju. Omladinke su još jednom bile prvakinje i to 1959. te četiri puta viceprvakinje, a Ružica Brčić i Jasna Bakarić okrunile su se dvostrukom titulom omladinskih prvakinja Jugoslavije.
Žrnovke su čak u seniorskom uzrastu postale državne viceprvakinje, a Omladinci 1950-ih dvostruki državni viceprvaci, izdvojit ćemo pojedinačni rezultat Ante Šegedina koji je bio državni viceprvak u narodnom višeboju 1951.
Spavali na slami
Osvojeno je još mnoštvo odličja, Žrnovo je tad diktiralo ritam kojega je malo tko u Jugoslaviji mogao pratiti.
”Sve zahvaljujući Orebu koji je ostvario revoluciju budući da je od jednog sela kojemu je sport bila zadnja misao, svih pokrenuo i uvjerio ih da je sve moguće. Žrnovci su to povjerovali, a onda i ostvarili. Čitavo je Žrnovo u tom razdoblju postalo jedno veliko vježbalište, Oreb je uključio sportaše od predškolske dobi do starijih i svi su skladno vježbali pod njegovom palicom ostvarujući senzacionalne rezultate”, oduševljeno nam priča voditelj Sabirnog-arhivskog centra Tonko Barčot kojemu je dugogodišnja želja izložbu posvetiti Orebu.
Sve su te rezultate Žrnovci na čelu s Orebom ostvarili u skromni poratnim uvjetima s puno sati dobrovoljnog rada. Organizirali su dramske predstave kako bi skupili novac za putovanja ili sprave, spavali su na slami, a hranili su se kruhom i marmeladom, ništa im nije bilo teško.
Odlaskom Oreba iz Žrnova otišla je i čarolija, ili sportska hipnoza u kojoj su mještani bili gotovo 20 godina, svi su sportovi s vremenom nestali, ostao je do danas samo rukomet. Izložba će biti otvorena do 31. listopada 2023. godine.
