Dubrovnik ima 22.469 stambenih jedinica, a samo na užem gradskom području ih je 14,816, podaci su posljednjeg popisa stanovnika iz 2021. godine. Dubrovčanima se 1980-tih poručilo kako od Orsule do Kantafiga više nema prostora za gradnju pa se naseljavala Nova Mokošica. Međutim, u poslijeratnim godinama, a osobito s donošenjem prostornog plana 2005. i većim dotokom kapitala, našlo se prostora i načina.
O načinu bi se moglo nadugo i naširoko moralizirati, a kad je u pitanju prostor, Dubrovnik se doveo do toga da je dopustio gradnju na glavicama brežuljaka i zadiranje u povijesne vrtove. Nažalost, većina građana reagira tek kad mu bager zabruji pred kućnim pragom.
Da se ‘80-tih shvatilo kako je nužno limitirati gradnju u samome gradu, podsjetila je i aktivistica Jadranka Šimunović na prošlotjednoj konferenciji za novinare i prosvjedu stanara Karingtonke, u Šipčinama, koji će zbog gradnje nove zgrade u obližnjoj šumici ostati bez parkirališnih mjesta. Šimunović je postavila pitanje – koliko je stanova od tih 1980-tih do danas ipak izgrađeno na užem gradskom području. Zbog teritorijalnog preustroja, nema točnog podatka, ali su pokazatelji jasni.
Više stanova, manje ljudi
Domouprava Dubrovnik raspolaže samo podacima o višestambenim zgradama, a ne i obiteljskim kućama. Prema zapisu iz prosinca 1997., stambeni fond bivše Općine Dubrovnik brojio je 11.887 jedinica. Podatak je neusporediv s današnjim s obzirom na teritorijalni ustroj nekadašnje Općine koja je bila daleko veća od današnjih 144,32 kvadratnih kilometara na kojima leži Dubrovnik. Domouprava ima i podatak kako je u samom naselju Dubrovnik, 30. rujna 1992. godine, pod njihovom upravom bilo 9.158 stambenih jedinica, uključujući i poslovne prostore u tim zgradama.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i popisa stanovništva iz 1991. godine, na području bivše Općine Dubrovnik bilo je evidentirano 27.326 stanova, ukupne površine 2.001.469 četvornih metara. Za samo naselje Dubrovnik, popis kaže da je bilo 16.763 stana. Tu nisu uključena Gornja sela, Brsečine, Trsteno, Orašac, Zaton ni Elafiti koji danas administrativno pripadaju ovoj jedinici lokalne samouprave, ali zato jesu naselja istočnog od današnjeg Dubrovnika.
Prema izvješću o stanju u prostoru grada Dubrovnika, za razdoblje od 2014. do 2108. godine, izneseni su podaci o broju stanovnika po kojem je ovdje 1971. živio 30.161 stanovnik, 1981. bilo je 41.964, a 1991. 47.348 stanovnika. Otada kreće pad. Postoje, ipak, pojedina naselja koja bilježe porast broja stanovnika. Promatraju li se podaci popisa iz 1991., dubrovačka naselja u kojima broj stanovnika otada do danas kontinuirano raste (mada to nije neka velika brojka) su Zaton i Orašac, a zanimljiv je i porast broja ljudi na Koločepu.
Vaši i naši
Tri službena popisa stanovništva u samostalnoj Republici Hrvatskoj pokazuju da je od 2001. do 2021., na području današnjeg Grada Dubrovnika, od Brsečina do Dupca, broj stambenih jedinica porastao za 5.480. Istodobno, u tih 20 godina imamo 2.208 stanovnika manje.
Nažalost, nema mnogo raspoloživih starijih podataka za samo naselje Dubrovnik, odnosno uži dio grada koji je danas opterećen gradnjom iako broj stanovnika kontinuirano pada. U 20 godina, broj stanovnika na užem dijelu grada je pao za 3.514. Precizni podaci postoje za posljednjih deset godina, a ustupila ih je arhitektica i stručnjakinja za urbanističko planiranje Zrinka Rudež, po kojima je samo u posljednjih deset godina izrađeno 1.357 novih stambenih jedinica u naselju Dubrovnik, odnosno užem gradskom dijelu. Rudež napominje kako podaci popisa stanovnika ukazuju da se u Dubrovniku događa decentralizacija, što je pozitivan trend. Kome se onda grade stanovi na užem gradskom području za koje se prije 40 godina vjerovalo kako je doseglo svoj maksimalni kapacitet gradnje? Evo, konkretno, za primjer buduće građevine u Šipčinama je rečeno: ‘Stanove će tamo kupiti naši sugrađani, neće doći ne znam tko‘.
