Ubrzan tempo života, stres, nepravilna prehrana i tjelesna neaktivnost među glavnim su uzročnicima bolesti srca na krajnjem jugu. U Općoj bolnici Dubrovnik godišnje se obavi petstotinjak intervencija na krvnim žilama, od čega stotinjak slučajeva akutnih infarkta, kaže nam voditelj Odjela kardiologije dr. Jerko Ferri Certić koji otkriva i koje srčane tegobe najčešće muče pacijente s dubrovačkog područja:
- Na prvom je mjestu ishemična bolest srca, bolest koronarnih krvnih žila, mnogo se bolesnika javlja s akutnim koronarnim zbivanjem koje mi promptno ovdje rješavamo. Ono što smo epidemiološki primijetili jest da sve mlađi i mlađi ljudi dolaze s ozbiljnim problemima na krvnim žilama. To je veliki problem, kao posljedica stresa, nervoze i općenito lošeg života javljaju se promjene na krvnim žilama koje se prezentiraju kao akutni koronarni problemi. Po učestalosti drugo što vidimo jest, kako sve dulje živimo i imamo metode produljenja života na razne načine, onda ima jako puno ljudi sa srčanim popuštanjem, srčanom insuficijencijom. Kad se prvi put postavi dijagnoza, svako nekoliko mjeseci dolaze u bolnicu jer im se stanje pogorša, što je nama veliko opterećenje – ističe dr. Jerko Ferri Certić.
Dodaje kako uz bolesti srca kao pumpe, miokardiopatiju i srčano popuštanje, ima i dosta bolesnika s poremećajima srčanog ritma, fibrilacijom atrija, najčešće kao aritmija, blokova...
- Danas takvim bolesnicima stavljamo trajne elektrostimulatore, imamo ICD i CRT uređaje, neke pacijente šaljemo na ablacijske tehnike u Zagreb, kao zbrinjavanje aritmija. Karakteristično obilježje za covid i postcovid razdoblje bilo je dosta akutnih upala srčanog mišića kao posljedice cjepiva ili virusa i upala perikarda. Puno više nego ranije zbrinjavali smo i plućne embolije. Dalje su tu valvularne bolesti srca, nema onih kao prije reumatskih vrućica i posljedičnih promjena na zaliscima, međutim ima ateroskleroze kao dominantne promjene na srčanim zaliscima. Operativne mogućnosti su velike, transvalvularne, tzv. TAVI ili klasične operacije zbrinjavamo brzo. Napravi se selekcija i po potrebi se ide u Zagreb – kaže nam šef Kardiologije OBD i napominje kako je kardiologija danas enormno uznapredovala u mogućnostima liječenja.
- Na sreću, u Dubrovniku dosta toga radimo sami ili znamo gdje se neki zahvat može obaviti. No, loši smo kao i svi u Hrvatskoj, na području prevencije. Tu smo slabi. Sve nam mlađi i mlađi obolijevaju od bolesti krvnih žila srca, imaju niz problema a mi nismo puno učinili u tom pogledu. Trebalo bi napraviti nacionalni plan i strategiju kako to popraviti. Po meni bi se maksimalno trebalo fokusirati na fizičke aktivnosti, igrališta bi trebalo ‘preraditi‘ s profesorima tjelesne kulture. Imate primjer u Dubrovniku se jedna normalna osoba ne može otići kupati u gradski bazen. Imamo jedan u Gružu ali on je od jutra do mraka zauzet profesionalcima. Netko tko želi plivati a nije aktivni sportaš, nema gdje - primjećuje naš sugovornik.
- Igrališta su nam poluprazna, loše se hranimo, jede se procesuirana hrana, brza i nezdrava, sve to utječe na zdravlje srca. Dakle, tjelesna aktivnost i prehrana su važni, a ostalo manje- više isto, tlak, pušenje...A i djeca su nam predebela. Prije su na plaži svi bili‘ šlang‘, od deset cura i dečki jedna je osoba imala prekomjernu tjelesnu težinu, a danas su tri ili četiri takve. Odrasli da ne govorimo. Prije smo takve osobe viđali u Americi, a danas ih je sve više oko nas i to donosi problem s dijabetesom. Prevencija je zbog toga ključna, kardiološka struka bi s državom morala što prije osmisliti nacionalni plan prevencije - drži dr. Ferri Certić.