Dani socijalne i solidarne ekonomije koje je DEŠA – Dubrovnik organizirala u sklopu projekta Socijalna i solidarna ekonomija kao razvojni pristup održivosti u Europskoj godini razvoja 2015. i dalje – SUSY održali su se 18. i 19.svibnja. Ovaj projekt DEŠA provodi s partnerima iz 23 europske zemlje, a cilj projekta je ukazati na ulogu koju socijalna i solidarna gospodarstva (SSE) mogu igrati u globalnoj borbi protiv siromaštva i promicanju održivog načina življenja.
Konferenciju koja se održala na Sveučilištu u Dubrovniku otvorila je predsjednica DEŠE, Jany Hansal, istaknuvši kako DEŠA od svojih početaka promiče socijalno poduzetništvo, a 2012. je osnovala i uspješno vodi socijalno poduzeće Deša Pro d.o.o. No, gotovo svakodnevan izazov udruzi predstavlja nedefiniran položaj socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj.
Vodeći hrvatski stručnjak za socijalnu politiku, Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorio je o opasnostima poistovjećivanja socijalne i socijalističke ekonomije koju je obilježilo nasilno udruživanje u zadruge i monopol države u pružanju javnih usluga. Socijalna ekonomija, naprotiv, temelje pronalazi u civilnom društvu – udrugama i predanom volonterskom radu.
Romana Tomić iz DEŠE predstavila je projekt SUSY, a direktorica Održivog razvoja zajednice (ODRAZ), Lidija Pavić-Rogošić, ujedno i članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) i ovdje je naglasila nužnost partnerstva niza sudionika uključujući vlade, parlamente, lokalne vlasti, organizacije civilnog društva, poslovni sektor i građane.
Ovom je prilikom Dubravka Akšamović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku predstavila projekt Pravno-ekonomska klinika koji provodi osječko sveučilište. Naime, Pravni i Ekonomski fakultet udružili su snage kako bi njihovi studenti još za vrijeme studiranja stekli praktično iskustvo i istovremeno pomogli poduzetnicima i onima koji to tek žele postati. Trenutno u radu klinike sudjeluje 105 studenata i 20 mentora koje čine profesori, odvjetnici, suci i ekonomisti. Njihov je rad u potpunosti volonterski, a usluge koje pružaju su besplatne. Budući da su problemi s kojima se njihovi korisnici susreću rijetko kad samo ekonomske, ili pak samo pravne prirode, ovakav interdisciplinarni pristup pokazao se kao odlično rješenje koje korisnicima omogućuje da dobiju potpuniju uslugu, a studentima da s fakulteta izađu puno spremniji za tržište rada.
Mojca Sendelbah iz Ekonomske škole Celje, Visoke strukovne škole navela je primjere dobre prakse iz susjedne Slovenije koja, za razliku od Hrvatske, već ima Zakon o socijalnom poduzetništvu. U Sloveniji je danas registrirano čak 251 socijalno poduzeće.
Dane socijalne i solidarne ekonomije upotpunilo je predavanje Marka Pavičića i Maria Dodiga o Etičnoj banci koju Zadruga za etično financiranje osniva u Hrvatskoj. Banci je upravo ovih dana Hrvatska narodna banka odbila dati licencu za rad, a razloge koje su naveli stručnjaci ne smatraju opravdanima. Ovakav postupak HNB-a izazvao je revolt članova Etične banke kojih u ovom trenutku ima 1100 i koji su podržali banku i njezine osnivače. Nakon prvotne odbijenice koja nije nudila mogućnost nastavka rada, HNB je ipak promijenio odluku i odlučio da Etična banka može ponovno predati zahtjev za licencu kad otkloni nepravilnosti koje joj HNB zamjera.
U organizaciji Dana socijalne i solidarne ekonomije sudjelovali su Sveučilište u Dubrovniku, Udruga poslovnih žena Krug - ogranak Dubrovnik i Platforma za Lazarete, koju čine udruge svojim djelovanjem vezane uz prostor Lazareta: Art radionica Lazareti, Studentski teatar Lero, Udruga Luža, Plesni studio Lazareti kao i sama DEŠA.
