Kako bi sudjelovali na sjednici u dvorani Studentskog doma, županijski vijećnici morali su pokazati COVID potvrdu, temeljem Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. U suprotnom, sudjelovanje u radu Skupštine omogućeno im je video vezom.
Skupština Dubrovačko-neretvanske županije, čiji je početak kasnio petnaestak minuta, danas je započela vijećničkim pitanjima.
Na pitanje ima li tko prijedlog izmjena i dopuna dnevnog reda, javio se vijećnik Ivo Karamatić (SDP).
– Dobili smo materijale teške 7 kila prje 2 dana. U dnevnom redu je 46 točaka, neke su iznimno važne. Osobno, a vjerujem i drugi, žele odgovorno raditi svoj posao. Imamo točku proračuna, plan razvoja županije do 2027. Na 28. mjestu je poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Smatram neprihvatljivim da ovo radimo na ovaj način, ovo ostavlja ružnu sliku – rekao je Karamatić, a neki su mu dobacivali iz klupe.
- Predlažem da točka broj 8. Plan razvoja županije do 2027., dokument na kojem se radi dvije godine, da se sazove posebna sjednica Županijske skupštine i to do kraja tekuće godine, te da se svi skupa ozbiljno upoznamo što nas u tom planu čeka jer je od iznimnog značaja. Točka 28. koja govori o poduzetništvu, da se premjesti na 4. točku – predložio je Karamatić.
– Dnevni red jest opsežan, ali imamo rokove u kojem ih moramo prihvatiti, nema potrebe da mijenjamo dnevni red – odgovorio je župan Nikola Dobroslavić. – Materijali su osam dana kod svih vijećnika i na webu.
Predložio je usvajanje dnevnog reda kakav jest.
Predsjednica ŽS Terezina Orlić (DDS) apelirala je na sve vijećnike da izbjegavaju slanje materijala poštom jer su zaista teški 3 i pol kilograma i da se opredjele za korištenje materijala internetskim putem.
- Nekome je pošta došla u utorak, nekome u četvrtak. Nismo mi krivi što pošta ne radi svoj posao - rekla je Orlić.
Karamatićev prijedlog nije usvojen.
Prešlo se na vijećnička pitanja.
Vijećnik Ante Damić (HDZ) je pitao o opasnostima od poplava u dolini Neretve, te postavio pitanje o Općoj bolnici Dubrovnik i energetskoj obnovi. Župan je rekao da je vatrogascima nedavno nabavljeno opreme u vrijednosti 600.000 kuna, a naručen je i projekt energetske obnove bolnice, vrijedan 130 milijuna kuna, ako ne bude poskupljenja materijala.
- Njime će se obnoviti ovojnica, instalacije, krov, struja, voda, klima uređaji. Dobit će bolnica jedan novi izgled i funkcionalnost. Za to su potrebna sredstva iz EU fondova. Projektna dokumentacija se završava - rekao je župan.
Marko Mujan (MOST): U posljednjim vremenima vidim redare, ograde, a branitelji su se borili protiv balvana. Tko razdvaja cijepljene i necijepljene? Pouka je: mladost je ušla u kavez, ali onda iz njega izašla. Sigurno će nam svi zabavljači doći u ovakvim uvjetima.
- Svi živimo u pandemiji koja nas opterećuje, ali to nije mizerni život, kako kaže vijećnik - odgovorio je župan. - Naši stožeri odrađuju divovski dio posla i trebamo im biti zahvalni jer nismo imali ovakvu ugrozu. Ovo je posve nova situacija. Bilo je problematičnih odluka, ali to nije ni čudno u ovakvoj situaciji. Što se tieč segregacija, znanstvenici su otkrili cijepljenje i osigurani su uvjeti za cijepljenje i cjepiva. Doista nije moguće razumjeti one koji se ne žele cijepiti. Cijepimo se, cijepimo i cijepimo! Tako ćemo osigurati što normalniji život i neće biti mjera, a imat ćemo i izglede za dobru turističku sezonu. Idemo procijepiti barem 85 posto našeg stanovništva i to ćemo uspjeti. A ovi koji oko toga dvoje ili daju drugačije preporuke, ja ih pozivam da ušute i oko toga se ne oglašavaju, jer to što rade je anticivilizacijski i neodgovorno.
- Ako mene netko želi cijepiti, može samo pucati u mene - odgovorio je Mujan.
Na pitanje o trajektnoj luci Perna vijećnika Šeparovića (HDZ), župan je rekao da se raspisivanje natječaja očekuje u idućoj godini. Što se tiče Pelješkog mosta, radovi su pri kraju i potrebno je završiti tehnički prijem i uporabnu dozvolu, to je u tijeku. Pristupne ceste idu u skladu s dinamikom koja je predviđena, a jedan dio je u zaostatku, od Prapratnog do Zaton Dola jer treba kod Broca izvesti jedan most, rekao je župan.
- U lipnju očekujemo puštanje u promet mosta i prvi dio pristupnih cesta, a nekoliko mjeseci kasnije i ostatak.
Vijećnik Karamatić se požalio da mu na pitanja odgovara vijećnica, a ne župan.
- Mi koji živimo u dolini Neretve, svjedoci smo otužne zbilje jer svoje starije članove ne možemo smjestiti u adekvatnu ustanovu, nego u susjednoj BiH. Ništa bolje nije ni u Dubrovniku. Nema povećanja kapaciteta zadnjih 30 godina - rekao je Karamatić.
- Potpisala pročelnica ili župan, to je akt koji je uputila Županija - odgovorio je župan. - Ni mi nismo zadovoljni s onim što pružamo svojim starijim sugrađanima, ali imamo samo dio odgovornosti. Svi mo učiniti sve da poboljšamo tu situaciju. Imamo 4 doma kojima je osnivač Županija, u nekima ima još slobodnih mjesta. Država ima 3 doma za starije, te jedan Općina Konavle. Morat ćemo ići i na privatnu inicijativu.
Teo Andrić (HDZ) pitao je za izgradnju obećanog velikog broja komunalnih vezova. Koliko ih ima za sugrađane? Zanimalo ga je i jesu li u Županiji imali kakvih problema prilikom provođenja odluke da zaposlenici i korisnici moraju pokazati covid potvrde? Treće pitanje odnosilo se na 2200 umirovljenika s mirovinom manjom od 1200 kuna i božićnice.
- Komunalni vezovi našli su se u proračunu i planu razvoja. Planirali smo 1500 vezova. Zajedno s jedinicama lokalne samouprave prepoznajemo na terenu potrebe i izradit ćemo projekte. Nadležno ministarstvo dobilo je potvrdu da će biti moguće financirati komunalne vezove iz EU fondova.
- Nismo imali posebnih problema s covid potvrdama, bilo je nekih pojedinaca koji ih nisu htjeli pokazati, to smatramo sastavnim dijelom života i ne pridajemo tome pozornost. Naši zaposlenici dolaze s potvrdom o cijepljenju, preboljenju ili testiranju. Pravo je nekoga da ne bude cijepljen, ali dovodim u pitanje plaćanje tih testova, pa se nadam i zauzimam za to da ljudi snose taj trošak sami - rekao je župan. - Zašto bi građani plaćali testove nekome tko je zdrav i može se cijepiti?
- Božićnice umirovljenicima isplaćene su u visini od 800 kuna.
Joško Mikuš (MOST) pitao je što je sa zaštitom zaštićenog krajobraza Rijeke dubrovačke, koliko se istraživačkih projekata s ciljem zaštite provelo i provodi? Drugo pitanje odnosi se na škole gdje 'stanje nije dobro', zapušteni prostori, nagurani učenici u prostore koji nisu učionice, u jednoj je još azbest. Što planirate s ulaganjem u škole?
Treće pitanje se odnosilo na Prevlaku, imovinsko-pravno pitanje koje još nije riješeno. Što poduzimate da se ovaj problem riješi?
- Rijeka dubrovačka je zaštićeni krajolik, treba ga štititi. Akti se donose, vode računa o zaštiti.
- Ne mogu se složiti da je tako loše u školama. Naravno da stanje uvijek treba unaprijeđivati. Imamo loših, kao što je u Cavtatu. Lokacijska će dozvola biti izdana do konca godine. Imamo obećanje ministarstva da će država financirati taj projekt, a i u kontaktima je s europskom komisijom jer će se ići u investicijski ciklus u sve škole.
- Na Prevlaku se može dići, to je neosporno hrvatski teritorij. Nikakav zahtjev iz Crne Gore ne bismo priznali, a niti postoji. Postojala je inicijativa da se tamo napravi izbjeglički kamp i isključili smo svaku mogućnost da se to tamo napravi. Na Prevlaci je započela obnova tvrđave, DPDS se obavezao da će je obnoviti. Za privatno zemljište vlasnici traže svoja prava preko suda. Crne Gore na Prevlaci nema, Prevlaka je hrvatski teritorij - rekao je Dobroslavić.
Ivica Sentić (HDZ) postavio je pitanje o Centru za gospodarenje otpadom, te demografiji.
- Raspisali smo natječaj vrijedan 260 milijuna kuna, za koliko su stručnjaci odredili da se Centar može izgraditi. Dobili smo ponudu duplo veću, te je natječaj poništen. Sada imamo ponudu za 120 milijuna kuna manju, pa napisi da se tu nešto mutno događa ne stoje - rekao je župan. - Evaluiraju se ponude, nadamo se da su valjane i da ćemo iz njih moći izabrati ponuđača. Moramo naći i nedostajuća sredstva. Narasle su cijene građevinskih radova, pa postoji mogućnost korigiranja tih iznosa s obzirom na situaciju na tržištu.
- Slab je priraštaj novorođenih - odgovorio je na pitanje o demografiji.
Završila su vijećnička pitanja i prešlo se na prvu točku Dnevnog reda - Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Dubrovačko-neretvanske županije za 2021. i Projekcija plana za 2022. i 2023. godinu. Naon izlaganja pročelnice, javio se Karamatić.
- Neke stvari se nisu uradile, a puna su nam usta pohvala kako smo povukli toliko i toliko sredstava, pa bi bilo zgodno i kad se ne povuku sredstva, da se to fino kaže - rekao je Karamatić u raspravi. - Onaj dio proračuna koji nam je zanimljiv jest onaj koji se odnosi na županiju, bez proračunskih korisnika. To su naši izvorni prihodi. Bolnicom bi se mogli baviti danima, na žalost, ne bavimo se. Ali malo ćemo se pozabaviti izvornim proračunom. Smanjenje je 17,3 milijuna kuna, a 14 milijuna je smanjenje po već zaključenim ugovorima po EU projektima. To nisu mala sredstva i to je problem. Zašto se ovo dogodilo? Trebali bi patentirati i činjenicu da je šest upravnih odjela pretvoreno u devet - rekao je Karamatić, te se opet osvrnuo na nekoliko kila materijala, 'jer da ih je manje, bilo bi manje rasprave, mahanja i probijanja vremena'.
- Nećemo prodavati floskule, nego tražimo da se radi više, bolje i jače - rekao je. - Znam da imate većinu i da ih mnogi se neće ni potruditi da ih pročitaju, ali treba nam kvalitetno obrazloženje kako bi mogli objektivno sagledati situaciju. Nije poanta impresionirati s tablicama.
Vijećnik Giljača (SJG) javio se za raspravu.
- Primijetio sam matricu koja se ponavlja, jako puno neostvarenih projekata sredstvima EU fondova, a korisnici županijskog proračuna su povećani. Za sredstva za bolnicu, čestitam županu što se za to uspio izboriti. Kad pogledamo, 30 posto sredstava koja su planirana u ovoj godini, nisu povučena. Kako onda župan zna da su sredstva za CGO osigurana? - pitao je Giljača.
- Povećavaju se bruto plaće za 15 milijuna kuna - rekao je vijećnik Ivo Žuvela (SDP) - Ispadamo sami sebi svrha.
- Nije u našoj nadležnosti, to su sporovi na sudu naših zaposlenika - pojasnila je pročelnica Stanić.
Ivica Dajak (MOST) pitao je koja je svrha rebalansa.
- Zar mi kao skupština ne bismo trebali odlučiti u što ćemo utrošiti proračunska sredstva, a ne samo dobiti odluku gdje su utrošena? Posebno za projekte EU, za koje bi i mi trebali reći jesu li svrhoviti?
Nakon 15 minuta pauze, na redu je druga točka Dnevnog reda - Prijedlog proračuna Dubrovačko-neretvanske županije za 2022. i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu.
- Proračun će omogućiti ostvarenje svih planova. Niti jedan projekt nije došao u pitanje - istaknuo je župan Dobroslavić. - Nadamo se i da će se protokolarna slavlja vratiti. Što se tiče namjene za trasiranje zbog Lučinog razdolja, njega neće biti pa ne trebamo ni financiranje - rekao je župan.
Predloženi proračun Dubrovačko-neretvanske županije za 2022. godinu iznosi milijardu i 89 milijuna kuna. Od toga, 258 milijuna kuna je proračun same županije, a ostatak, odnosno najveći dio odnosi se na proračunske korisnike čiji su vlastiti i namjenski prihodi evidentirani i uključeni u ovaj budžet. Dubrovačko-neretvanska županija ima 58 proračunskih korisnika: 26 osnovnih škola, 14 srednjih škola, dva učenička doma, 13 ustanova u zdravstvu i socijalnoj skrbi i tri javne ustanove.
Osim već postojećih aktivnosti i projekata u 2022.-2024.,nastavljaju se svi započeti i započinju i novi EU projekti. Predlagatelj navodi kako su posljedice pandemije negativno utjecale na prihodovnu stranu proračuna, prije svega se to odnosi na porez na dohodak.
Ostvarenje poreza na dohodak u 2019. godini iznosilo je 63 milijuna kuna, a u 2022. planira se dohodak u iznosu od 55 milijuna, odnosno 12,7 posto manje. Ovaj je podatak važan stoga što se radi o 75 posto izvornih prihoda Županije. Između ostaloga, planirani prihodi od poreza na cestovna i motorna vozila su 6,7 milijuna kuna.
Na rashodovnoj strani izdvaja se podatak kako je Opća bolnica Dubrovnik u svojim godišnjim izvješćima za 2020. godinu iskazala ukupni manjak u iznosu od gotovo 300 milijuna kuna. Do kraja 2021. planira se pokriti gotovo sto milijuna, a u odnosu na lani smanjio se manjak prihoda, barem su takvi bili pokazatelji za prvih devet mjeseci.
Za raspravu se javio Ivo Karamatić (SDP):
- Ne možemo samo dignuti ruke i to je to, onda to možemo i dopisno, ionako imate većinu. Mene ovdje nešto ostavlja bez komentara. Ne da mi to mira da ne kažem. Jeste li pogledali projekcije za 2022., 2023. i 2024.? Proračun za 2023. je za 15 posto manji nego 2022.?!? Treba nam malo optimizma i malo svjetla, a župan šalje poruku 'past ćemo za 15 posto' - rekao je Karamatić. - Kakav smo to mi svjetionik? Baš čisti pesimizam.
- Ponavljaju se teze koje ne stoje 5-6 puta dok ne uđu u uho i još se vrijeđaju vijećnici da ne razumiju što je pred njima - rekao je Sentić (HDZ), te nazvao proračun realnim i održivim.
Marko Giljača (SJG) reagirao je na županovu tvrdnju da trasiranja za CGO neće biti jer su uložili amandman koji je odbijen, rekavši da se ovom projektu opiru općine kojesu povezane s njim.
Što se tiče natječaja za CGO, istaknuo je kako je župan tvrdio da će projekt biti gotov do kraja 2022., a i ponuda manja za 130 milijuna kuna od one prve, opet je puno veća od 260 milijuna kuna - istaknuo je Giljača.
- 57 posto proračuna ide na plaće, a kroz ovaj proračun sve se planirano ostvaruje - rekao je vijećnik Alan Farac (HDZ).
- Ono što župan obeća, on to i ispuni. Sve što je obećao i pisao u svojim predizbornim programima, to je ostvareno - nadovezao se Teo Andrić (HDZ).
Proračun i projekcije prihvaćene su većinom glasova.
Na trećoj točki dnevnog reda je Prijedlog odluke o izvršavanju Proračuna Dubrovačko-neretvanske županije za 2022. godinu.