Gdje je dubrovački turizam nakon šest godina mandata ove gradske vlasti, je li sada već viralni ‘dubrovački crtić‘ dobra ili loša marketiška poruka te o Dubrovačkim ljetnim igrama i nedostatku mjesta u dječjim vrtićima razgovarali smo sa zamjenicom dubrovačkog gradonačelnika Jelkom Tepšić.
Šest je godina mandata ove gradske vlasti, kako vidite to razdoblje kroz dubrovački turizam, s obzirom na pandemiju, a potom i financijsku krizu?
Kad se pogleda unatrag, puno je napravljeno i dosta se toga dogodilo. Na pandemiju odnosno korona krizu nismo mogli utjecati, ali ako se vratimo u 2017. kada je ova gradska uprava preuzela odgovornost za upravljanje gradom, susreli smo se sa zaista ogromnim izazovima. Turizmom kao našom temeljnom gospodarskom granom nije se uopće upravljalo. Imali smo komunalni nered, nekontrolirani i prekomjerni turizam, naglasak je bio na brojkama, ne na kvaliteti. Ubrzo po dolasku, a crpeći inspiraciju iz dobrih praksi drugih turističkih mediteranskim gradova sa sličnim problemima, pokrenuli smo strateški projekt Poštujmo Grad i u relativno kratkom roku uspjeli promijeniti paradigmu Dubrovnika kao grada koji se guši u gužvama i kao odredišta koje treba izbjegavati. Prva smo jedinica lokalne samouprave koja je ostvarila kontakt s CLIA-om, krovnim udruženjem cruise industrije,uspostavili smo partnersku suradnju koja i danas traje. Zahvaljujući odličnoj koordinaciji s Lučkom upravom Dubrovnik i ostalim dionicima kruzerskog turizma uskladili smo termine dolaska kruzera na godišnjoj i dnevnoj razini, uspostavili usku koordinaciju svih dionika, uredili smo i pitanje izletnika, uveli Smart City alat Bus Web Shop i regulirali pitanje dolazaka turističkih autobusa na Pile i Ploče te digitalizirali Du Pass koji ima ogromne potencijale u upravljanju posjetima i disperziji. Izradili smo Akcijski plan za projekt Poštujmo Grad i započeli suradnju s Globalnim vijećem za održivi turizam (GSTC). Ovo neovisno međunarodno tijelo, nakon prve pozitivne ocjene, provodi novu sveobuhvatnu ocjenu odredišta. Izradili smo, usvojili i provodimo Plan upravljanja koji je krovni dokument i putokaz kako treba izgledati život u povijesnoj jezgri. Posve smo se okrenuli održivosti i odgovornosti u upravljanju, ali tu nema klasičnog završetka, održivost je proces u kojemu smo u šest godina bitno napredovali. Željela bih također istaknuti da je Dubrovnik na globalnoj razini prepoznati i kao primjer odredišta koje je kroz svoje aktivnosti pokazao "snagu destinacije" i da smo gotovo svakodnevno u kontaktima s drugim sličnim odredištima kojima rado prenosimo naša iskustva.
Projekt Respect the City ključan je u upravljanju gradom kao turističkom destinacijom. U sklopu njega je i ‘dubrovački crtić‘. Mnogi ga hvale, ali ima i onih koji drže da je kontraproduktivan, da šalje poruku ‘Dubrovnik grad zabrana i kazni‘. Što Vi milite o tome?
Slažem se u potpunosti s početnom tvrdnjom u vašem pitanju da je projekt Poštujmo Grad ključan za upravljanje gradom kao turističkom destinacijom. Ono što treba shvatiti jest da je ovaj projekt višedimenzionalan i da uključuje niz dionika na turističkom tržištu. Ne tiče se samo preporuka za ponašanje ili rasporeda ticanja brodova na kružnim putovanjima, nego uključuje i kapitalne i strateške projekte poput uvođenja zone posebnog prometnog režima u UNESCO-voj zaštićenoj zoni, u čemu je Grad Dubrovnik opet prvi u Hrvatskoj ili realizaciju energetski neovisnog Park & Ride sustava na Pobrežju koji je dio 22 milijuna eura vrijednog ITU programa. Važno je stalno isticati da se Poštujmo Grad isprepliće se i s Planom upravljanja, ponovno prvim takvim na području Republike Hrvatske. Projekt i njegov Akcijski plan su slojeviti sveobuhvatni, životni i iznad svega neizbježni u procesu približavanja dugoročnoj održivosti. Održivost nema alternative, to je vjerujem svima danas jasno. Temeljna poruka koju animirani video donosi upravo je suprotna slici Dubrovnika kao gradu zabrana. Ovo je grad koji iznad svega cijeni slobodu i promiče njene ideale, Dubrovnik je i inkluzivno odredište, grad u kojeg su svi dobrodošli pod jednakim uvjetima, ali sloboda pojedinca ne može ići na štetu drugoga ili zajednice. Osnovna svrha filma je edukacija, jer naša je obveza posjetiteljima osvijestiti značaj Dubrovnika kao grada povijesti, kulturne baštine i prebogate tradicije sugerirajući da je istovremeno potrebno poštivati grad i posebno njegove stanovnike.
U svakoj kući, pa tako i u našem gradu postoje pravila ponašanja, no putem ovakvog vida komunikacije približavamo ih posjetiteljima. Sve su ove preporuke postojale i prije, ali je namjera bila raditi na poboljšanju direktne komunikacije prema našim gostima. Dio pravila sadržanih u filmu dio su akata Grada, poput Odluke o komunalnoj djelatnosti, i podložna su sankcioniranju. Kažnjavanje nije primarni cilj, već, kao što stalno naglašavamo upozorenje, informiranje i edukacija.
Pravila i preporuke su uspostavljeni kako bi doprinijeli poboljšanju kvalitete života stanovnika povijesne jezgre, a našim gostima pružili najbolje iskustvo Dubrovnika i izazvali njihovu želju za ponovim posjetom. Voljela bih podsjetiti na prekrasne rečenice akademika Paljetka: DUBROVNIK nije grad za jedan put, on je dar za cijeli život.Tko ne posjeti DUBROVNIK, neće imati o čemu pričati svojim potomcima.
Iako se konstantno ulaže, u gradu ipak nedostaje mjesta u dječjim vrtićima. Problem je izraženiji ljeti jer mnogo građana koji radi u turizmu nemaju gdje ostaviti dijete. Planirate li za ovo ljeto neku ‘vatrogasnu‘ mjeru?
Riječ je objektivnom izazovu i problemu kojeg i ustanova i vrtići i gradska uprava nastoje riješiti na primjeren način, utemeljen na činjenicama - broju zainteresiranih roditelja, mogućnostima ustanove i ograničenjima koja su prisutna, a riječ je o među ostalim i o građevinskim zahvatima koja za svrhu imaju poboljšanje pedagoškog standarda u vrtićima i za vrijeme izvođenja kojih se ometa normalan rad vrtića, prije svega zbog sigurnosti korisnika.
Željela bih podsjetiti da smo u dječje vrtiće i osnovne škole u šest godina uložili više od 26.5 milijuna eura. U tom razdoblju otvoreno je 15 novih vrtićkih skupina i 280 novih mjesta u gradskim vrtićima, a ističu se novi objekti "Palčica" i "Mala kuća" u Mokošici, proširili smo vrtić u Zatonu i korak po korak približavamo se cjelovitim pedagoškim standardima. Dubrovnik je i na top listi hrvatskih gradova prema iznosu sufinanciranja cijene vrtića roditeljima, a kroz novi kolektivni ugovor za zaposlenike gradskih vrtićaosigurani su bolji materijalni uvjeti ali i uvjeti rada. Povećana je i satnica pomoćnicima u nastavi u osnovnim školama i vrtićima te smo i u tome među najboljim u Hrvatskoj. Međutim, svjesni smo kako je još više ulaganja da bi anulirali liste čekanja i da bi se svako dijete upisalo onda kada ispuni uvjete za upis. Podsjetila bih i na 14 milijuna kuna vrijedan EU projekt Grad za djecu zahvaljujući kojemu je nabavljena nova, vrijedna oprema, uvedeni su novi programi i provedene brojne edukacije, a vlastitim sredstvima nastavili smo financirati i poslijepodnevni rad i rad subotom u vrtićima. Treba reći da interes za poslijepodnevni rad i rad vikendima u vrtićima i nije toliko zastupljen, što nas je prilično iznenadilo s obzirom da veliki broj roditelja radi u smjenskom režimu.
Naše strateško opredjeljenje je osigurati vrtić za svu dubrovačku djecu, stoga konstantno radimo na osiguranju novih prostora pa bi tako za iduću pedagošku godinu 2023./2024., trebala bi biti spremna dva nova vrtićka prostora. U prostoru Studentskog centra u DOC-u uredit će se površina od oko 200 metara četvornih gdje će se osigurati uvjeti za smještaj tri manje vrtićke grupe, ukupnog kapaciteta 40 djece.Drugi prostor je dio prizemlja Gospodarskog centra u Solitudu za potrebe dječjih jaslica. Radi se o površini od 690 metara četvornih koji je trenutačno u roh-bau izvedbi. Projektom unutarnjeg uređenja predviđa se organizacija prostora za četiri jasličke skupine ukupnog kapaciteta do 48 djece. Oba prostora planiraju se urediti do rujna 2023. godine te bi se s ukupno 88 novih mjesta trebala zadovoljiti potreba za upis djece u dubrovačke vrtiće. Grad Dubrovnik prošle je godine već otvorio dodatni prostor u vrtiću Pile 2 gdje je upisano 26 djece jasličke dobi, od kojih četvero s poteškoćama u razvoju, a vrtić Izviđač također je proširio kapacitet za dodanih desetoro djece.Istovremeno, nastavljamo realizaciju novih kapitalnih ulaganja u objekte predškolskog odgoja, prvenstveno nadogradnju vrtića Pčelica, za koji je ishođena građevinska dozvola, i novi vrtić u Komolcu, gdje je ishođena lokacijska dozvola za prometni pristup budućem vrtiću.
Uskoro istječe ugovor s ART Radionicom Lazareti o korištenju lađa u Lazaretima. Hoće li taj prostor ići na natječaj, kakav je plan?
ART Radionica Lazareti vrlo je dragocjen prostor kulturno-umjetničkog stvaralaštva suvremenih produkcija koje su jedan od naših prioriteta sukladno Strategiji razvoja kulture Dubrovnika do 2025. godine. Temeljem Zakona o upravljanju državnom imovinom (NN 52/18) nedavno je donesena Strategija upravljanja imovinom Grada Dubrovnika, za razdoblje od 2023.-2029., kao obvezujući je dokument u funkciji učinkovitog, djelotvornog i transparentnog upravljanja imovinom u vlasništvu Grada Dubrovnika. Sukladno ovim strateškim dokumentima u postupku je donošenje Odluke o uvjetima i postupku davanja u zakup poslovnih prostora u vlasništvu grada Dubrovnika za potrebe obavljanja kulturne djelatnosti koju smo dužni donijeti do konca srpnja ove godine, što je također i naša obveza sukladno odredbama novog Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba o kulturi. Na temelju obveznih smjernica dalje će se sukladno zakonskim propisima i aktima Grada ugovarati zakupi i korištenja poslovnih prostora u vlasništvu Grada Dubrovnika, pa tako i prostora Lazareta odnosno lađe u kojoj svoj dom ima ARL.
Dubrovačke ljetne igre ove godine navršavaju 74. godinu i koncepcijski se nisu mijenjale. Mislite li da je došlo vrijeme za promjene?
Smatram da je najznačajnija odrednica Dubrovačkih ljetnih igara njihova ambijentalnost i da u tom smislu ništa ne bi bilo dobro mijenjati. Želimo vjerovati da su i zakupci javnih površina u gradu društveno odgovorni i svjesni važnosti Igara te da će se u budućim razgovorima s njima nastojati osigurati povratak više izvedbi na lokacijama stare gradske jezgre, na čemu se izgradila ovako sjajna tradicija najstarije i najprestižnije ljetne kulturne manifestacije u Hrvatskoj.
Govorimo li o programu, promjene su očite i one se događaju, Igre danas nisu iste kao što su bile prije 10 ili 15 godina i to je dobro. Vjerujem da igre trebaju njegovati tradicionalno dubrovačko umjetničko stvaralaštvo, ali i propitivati suvremene društvene pojavnosti, educirati publiku i u tom smislu stalno podizati kvalitetu, posebno u glazbenom dijelu koji je univerzalan i time prihvatljiv našim sugrađanima i svim našim posjetiteljima. U svakom slučaju, mi smo zadovoljni smjerom u kojem Igre idu i čvrsto stojimo iza njih.