Od petka do nedjelje (8. do 10. ožujka) na Lastovu će se susresti više od 170 mladih dubrovačke regije uključenih u VIII. Planinarski križni put (PKP), u molitvi proći uređenim otočkim stazama koje povezuju brojna svetišta, a druženje uz zabavni program očekuje se u subotu uvečer. PKP-ove organiziraju Vijeće za mlade Dubrovačke biskupije i Studentski katolički centar Dubrovnik (SKAC_DU), a lokalno se, uz agilnog župnika Tonća Antu Prizmića, angažiralo i mnoštvo Lastovaca.
Drevne staze kojima je iscrtano čitavo Lastovo prethode kršćanstvu na otoku, ali su danas temeljno obilježene nizom crkava, crkvica i kapela, istovremeno duhovnim i prostornim točkama kroz koje čitamo njegov identitet. 46 otoka, otočića i hridi, 46 polja, 46 vrhova i 46, mahom srednjovjekovnih crkvica arhipelaga, čine kostur jedne male, ali vitalne pučinske zajednice koja je nekoć bila dijelom i Dubrovačke republike. Od danas preostalih 38 sakralnih objekata, 21 je registriran kao zaštićeno kulturno dobro, od najstarije, starokršćanske bazilike u Ublima iz 6. stoljeća, do sv. Kuzme i Damjana, zaštitnika otoka, čija je gradnja započela u 15. stoljeću i završena zvonikom u 1942. godine. Uz crkve, značajni prostorni reperi su i križevi na sjecištima (triju) puteva koji su i orijentiri pretežno težačkom narodu kroz povijest te postaje procesija.
Naslovnici današnje župne zajednice, sv. Kuzma i Damjan, svjedoče da nam da povijest kršćanstva na Lastovu seže u prva stoljeća. Naime, mnoge su predaje o početcima kršćanstva na otoku, počevši od one da je sami sv. Petar na putu u Rim svratio na Lastovo do nekih povijesno vjerojatnijih. Jedna od tih vjerojatnijih predaja kaže da su kršćani koji su živjeli i djelovali sa solinskim mučenicima u strahu od progona došli na otok i ovdje osnovali prvu kršćansku zajednicu. Bilo kako bilo, o dugotrajnoj povijesti kršćanstva na ovom otoku svjedoči nam starokršćanska bazilika sv. Petra u Ublima.
Osim u urbaniziranim predjelima otoka, na Lastovu ćete malene kamene crkve i kapele pronalaziti i u njegovim bajkovitim šumama, skladno utopljene u prirodni okoliš i, tako izolirane od društvene stvarnosti, još malo bliže svetome. Nerijetki će putnik, bez obzira na vlastiti i karakter svojeg putovanja, na tim proplancima i vrhovima naći mir i povezanost s čitavim prirodnim i duhovnim svijetom. Idealno za ideju
PKP-ova koji pružaju priliku sudionicima da dublje prožive svoju vjeru kroz fizičku aktivnost i povezanost s prirodom, istovremeno jačajući svoj duhovni život i unutarnji put vjere.
Prvi PKP održan je 2013. godine, putovanjem od Orašca preko Nove Mokošice do Starog grada Dubrovnika. Time je počela tradicija PKP-ova u Dubrovačkoj biskupiji na kojima je do sada sudjelovalo preko 600 mladih spajajući duhovni put s prekrasnim prirodnim krajolicima. Drugi PKP održan je 2014. godine u Konavlima, poznatima po svojoj ruralnoj ljepoti i bogatoj kulturnoj baštini. Treći PKP odveo je 2017. godine sudionike na poluotok Pelješac, poznat po vinogradima i prekrasnim vizurama, pružajući posebno iskustvo duhovnog putovanja. Četvrti PKP održao se na Korčuli 2018. godine. Ovaj otok bogate povijesti i kulture pružio je jedinstvenu pozadinu za duhovno putovanje prema križu. Peti PKP ugostio je otok Mljet 2019. godine. Nakon COVID pauze, šesti PKP se održao 2022. godine na planini Sniježnici. Ovo je bilo izvanredno iskustvo za sudionike, s prekrasnim pogledima i zahtjevnom stazom. Sedma ruta PKP-a, održana 2023. godine, vodila je od Orašca preko Nove Mokošice do brda Malaštica iznad Župe dubrovačke, pružajući sudionicima priliku da dožive duhovno putovanje i kroz ovo prekrasno područje.
Prvi dan Planinarskog križnog puta obilazi se istočni dio Lastova i četrnaest crkava, a drugi se iz Lastova kreće zapadno put Ubli i obilazi njih šest. Uz sakralnu baštinu, Lastovo krasi i jedinstveni očuvani urbanistički sklop glavnog istoimenog naselja, amfiteatralnog dragulja s brojnim značajnim svjetovnim zgradama od kojih su mnoge naglašene karakterističnim fumarima (dimnjacima), a najreprezentativnija zgrada – neorenesansni Palac s kraja 19. stoljeća – utemeljena je kao dvor Dubrovačkog kneza i u renesansi dobila kip sv. Vlaha na pročelju. Fortifikacijska arhitektura je skromna – svega nekoliko kula, prvenstveno promatračnica – jer je otok štitio sam položaj, a sličnu ulogu imaju i neke crkve. Svjetovnost i duhovnost isprepliću se i u najznačajnijem lokalnom običaju, Lastovskom pokladu, koji počinje blagdanom sv. Antona, lira izlazi prvi put uz blagdan Gospe Kandalore, a slavlje završava Pokladnim utorkom, odnosno Čistom srijedom kojom započinje Korizma.
