Gradonačelnik Mato Franković sudjelovao je danas na prvom UNESCO-vom webinaru o svjetskoj baštini pod nazivom „Re-thinking Urban Heritage for Resilience and Recovery“, u kontekstu utjecaja virusa COVID-19 na gradove i obnove njihovih aktivnosti nakon globalne pandemije.
U teškom vremenu globalne krize, kako zdravstvene tako i financijske, Grad Dubrovnik u potpunosti je ostao bez glavne gospodarske grane, naglasio je gradonačelnik Franković u svom obraćanju na prvom panelu.
- U ovom trenutku počinjemo polako s obnovom turističke djelatnosti, prije dva dana Zračna luka Dubrovnik uspostavila je međunarodne letove i ove sezone očekujemo ostvarenje oko 30 posto lanjskog turističkog prometa. Potrebno je istaknuti kako je Dubrovnik grad koji se financijski iznimno oslanja na turizam, više od 80% naše ekonomije je snažno povezano s turizmom, a ostatak su različite druge oblasti koje su također posredno vezane uz turistički promet – rekao je gradonačelnik Franković.
Unatoč teškoj financijskoj situaciji, gradska uprava nije izgubila iz vida zacrtane ciljeve i potrebe grada za daljnjim razvojem u pravom smjeru, jedna je od današnjih poruka gradonačelnika Frankovića.
- Poznata vam je povijest Dubrovnika u 1991. kada je grad bombardiran, a još tada UNESCO-vi promatrači u svojim zapisima spomenuli su obnovu i budućnost Dubrovnika koji treba razmišljati kako će uvesti održivost u svoj turizam. Usprkos tome što živimo od turizma i on nam je osnovna ekonomska djelatnost, ne želimo napraviti istu pogrešku, zato je ovo teško razdoblje također odlična mogućnost promjenu i sigurno ćemo tu mogućnost i iskoristiti.
Govoreći o obnovi aktivnosti gradova, istaknuo je kako obnova i zaštita baštine ne idu jedno bez drugog, a posebno se osvrnuo na izazove koji stoje pred dubrovačkom gradskom upravom.
- Kulturna baština u Dubrovnik je u odličnom stanju i mi kontinuirano ulažemo u njenu obnovu, a u obnovi aktivnosti prije pandemije, bogatstvo baštine će zasigurno biti jedna od komparativnih prednosti gradova pod zaštitom UNESCO-a. Duboko sam uvjeren kako će se UNESCO-vi gradovi prije obnoviti nego oni drugi. Baština je uvijek privlačna, a gradovi će sada s manje gužve biti još i ljepši. Sve su to izazovi ispred nas, moram istaknuti kako smo zdravstvenu krizu dočekali spremni i dobro je riješili, a financijska kriza je tek ispred nas, ali nadam se da ćemo se s njome suočiti jednako uspješno - zaključio je gradonačelnik.
Osim Grada Dubrovnika, na prvom panelu svoja iskustva iznijeli su i predstavnici gradova Tunis, indijskog Jaipura te filipinskog grada Vigan. Sa svojom perspektivom o utjecajima COVID-19 pandemije na baštinu i održivi razvoj gradova u ovaj panel su se uključili i stručnjaci Satya Tripathi iz UN Environmenta i Cherie Nursalim iz GITI Group.
U teškom vremenu globalne krize, kako zdravstvene tako i financijske, Grad Dubrovnik u potpunosti je ostao bez glavne gospodarske grane, naglasio je gradonačelnik Franković u svom obraćanju na prvom panelu.
- U ovom trenutku počinjemo polako s obnovom turističke djelatnosti, prije dva dana Zračna luka Dubrovnik uspostavila je međunarodne letove i ove sezone očekujemo ostvarenje oko 30 posto lanjskog turističkog prometa. Potrebno je istaknuti kako je Dubrovnik grad koji se financijski iznimno oslanja na turizam, više od 80% naše ekonomije je snažno povezano s turizmom, a ostatak su različite druge oblasti koje su također posredno vezane uz turistički promet – rekao je gradonačelnik Franković.
Unatoč teškoj financijskoj situaciji, gradska uprava nije izgubila iz vida zacrtane ciljeve i potrebe grada za daljnjim razvojem u pravom smjeru, jedna je od današnjih poruka gradonačelnika Frankovića.
- Poznata vam je povijest Dubrovnika u 1991. kada je grad bombardiran, a još tada UNESCO-vi promatrači u svojim zapisima spomenuli su obnovu i budućnost Dubrovnika koji treba razmišljati kako će uvesti održivost u svoj turizam. Usprkos tome što živimo od turizma i on nam je osnovna ekonomska djelatnost, ne želimo napraviti istu pogrešku, zato je ovo teško razdoblje također odlična mogućnost promjenu i sigurno ćemo tu mogućnost i iskoristiti.
Govoreći o obnovi aktivnosti gradova, istaknuo je kako obnova i zaštita baštine ne idu jedno bez drugog, a posebno se osvrnuo na izazove koji stoje pred dubrovačkom gradskom upravom.
- Kulturna baština u Dubrovnik je u odličnom stanju i mi kontinuirano ulažemo u njenu obnovu, a u obnovi aktivnosti prije pandemije, bogatstvo baštine će zasigurno biti jedna od komparativnih prednosti gradova pod zaštitom UNESCO-a. Duboko sam uvjeren kako će se UNESCO-vi gradovi prije obnoviti nego oni drugi. Baština je uvijek privlačna, a gradovi će sada s manje gužve biti još i ljepši. Sve su to izazovi ispred nas, moram istaknuti kako smo zdravstvenu krizu dočekali spremni i dobro je riješili, a financijska kriza je tek ispred nas, ali nadam se da ćemo se s njome suočiti jednako uspješno - zaključio je gradonačelnik.
Osim Grada Dubrovnika, na prvom panelu svoja iskustva iznijeli su i predstavnici gradova Tunis, indijskog Jaipura te filipinskog grada Vigan. Sa svojom perspektivom o utjecajima COVID-19 pandemije na baštinu i održivi razvoj gradova u ovaj panel su se uključili i stručnjaci Satya Tripathi iz UN Environmenta i Cherie Nursalim iz GITI Group.