Logika krajobraza
Ishodište je, kažu, bilo u prepoznavanju identitetskih vrijednosti lokaliteta, urbanističkih, ambijentalnih, krajobraznih, ekoloških i socioloških, koje je park Gradac akumulirao tijekom povijesti, a zbog dugogodišnje zapuštenosti nisu dovoljno aktivne.
- Cilj je bio otkriti organizacijsku i oblikovnu logiku u zatečenom krajobrazu i koristiti je kao polazište za obnovu svega vrijednog zatečenog u prostoru, te nove intervencije koje slijede i osnažuju istraženi identitet – objašnjavaju autori kojima je za oko posebno zapela sjeverno-istočna zona parka. Zbog slabo održavanih i uskih staza, te izuzetno strmog terena i zapuštenih biljaka, učinila im se kao prostor potencijalno najveće slobode intervencije koji ne bi smio biti puki zapećak parka i zaleđe institucija kojima se pristupa s ulice.
- Unutar sadašnjeg obuhvata parka vrednuje se postojeća kvaliteta zelenog fonda i tradicionalnih staza povijesnog parka, dok se istodobno periferno insertiraju nova mjesta, urbaniji programi koji se svi međusobno povezuju u programsku perifernu vrpcu. Njome se dopunjuju slučajni i nikad završeni gabariti postojećeg parka, čime on dobiva nedvosmislene granice prostiranja i jasan glavni ulaz koji se i danas smatra svojevrsnom „slikom parka“ - tumači prvonagrađeni kvartet.
Prednost zimzelenom
- Nakon ulaska u park otvara se pogled na središnji, pretežno prirodno intenzivni dio ili šetnju horizontalnom urbanom promenadom prema vidikovcu. Ova dva pola su povezana ulicom/trgom, glavnom horizontalnom i širokom urbanom promenadom koja se dodatno uređuje i oprema. Vrpca tako povezuje ulazni trg, ‘zelene sobe’, vidikovac, dječje igralište, manji auditorij, razred na otvorenom te veliko gledalište – napominju i dodaju kako u odabiru biljnih vrsta prevladavaju autohtone, uz one udomaćene, dok se samo u ulaznom dijelu potencira historicistički duh parka odabirom egzotičnijih biljnih vrsta i ornamentalnih trava.
- U parku vladaju ekstremni uvjeti za život biljaka, izloženost jakim vjetrovima i insolaciji, te zakiseljeni pH tla zbog stoljetnog utjecaja borovih iglica. Osim toga, park Gradac je satkan je od izmjene većih i manjih nagiba, te intervencija koje su prilikom prvog i dva naknadna uređenja stvorile izrazito visok erozijski faktor, dodatno pojačan klimatskom datošću izmjene izrazito sušnih i kišnih perioda gdje se zadnjih godina količina oborina zbog recentnih klimatskih promjena naglo povećava.
- Krajobrazna slika glavice Gradca s pripadajućim parkom ovim se rješenjem čuva i obnavlja. Većinu od 308 predviđenih stabala za sadnju čine vazdazelene četinjače. U izboru stabala koja će podržati bujnu, četinjastu i vazdazelenu vizuru na Gradac prednost pred alepskim borom dobio je pinj zbog svog uspravnijeg rasta, stabilnije statike te što zbog svog habitusa ostavlja veću mogućnost insolacije i u podstojnim slojevima vegetacije i pridonosi bioraznolikosti.
Toplina opeke
- Koloritnim dojmom šetnje parkom Gradac, uz zelenilo dominira topla crvena boja zemlje i srodna boja opeke kao jedan od osnovnih materijala. Opeka je izvorni materijal popločanja Straduna, pa se ta ista toplina partera želi naglasiti u Gradcu, u materijalu primjerenom parkovnom oblikovanju. Kako i sama opeka kao zemljani materijal, posebno tradicionalna opeka, nije ujednačene boje, tako se i ovdje uvodi obilje crvenih nijansi svojstvenih opeci.
Ogradni se zidovi žbukaju tradicijskom žbukom uz dodatak mljevene opeke kako bi se približile istom rasponu nijansi. Zone koje se dograđuju za nove sadržaje, od igrališta za više generacija, preko topografskih separea u rubnoj zoni izvode se iz pigmentiranog betona, tonski usklađenog ambijentu. Za ovaj projekt osmišljen je opsežan sustav modularne parkovne opreme od vlaknastog betona malih profila i plastificiranih čeličnih profila, također unutar iste kolorističke i taktilne skale – ističe autorski tim u sastavu Melita Čavlović, Damir Gamulin, Vesna Hrga Martić i Antun Sevšek.