U Dubrovniku i dalje traju polemike oko pune uspostave Zone posebnog prometnog režima u kontaktnoj zoni gradske povijesne cjeline koja je u ovom trenutku i dalje u testnoj fazi unatoč prometnoj signalizaciji koja govori da je promet zabranjen za sve koji nemaju dozvolu. Na prošloj sjednici Gradskog vijeća donesena je odluka o uvjetima po kojima će se taksisti moći na natječaju dobiti dozvolu za rad u Zoni, no već i tada se vidjelo da oko načina na koji se želi smanjiti promet u centru Dubrovnika gradski vijećnici nisu složni. Čak je i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica tom prilikom poručio da se s tim projektom ne treba žuriti, a s njim se složio i sam gradonačelnik, Mato Franković.
Iako je prema odluci Gradskog vijeća puna primjena posebne zone prometa trebala krenuti u ožujku iduće godine, očito je ‘iskrsnulo‘ poprilično dodatnih problema koji priječe da projekt profunkcionira i u praksi, poput primjerice okretišta za one koji ne smiju ulaziti u Zonu. Ne treba čuditi da sve ne ide glatko, s obzirom na to da je Dubrovnik prvi grad u Hrvatskoj koji uspostavlja zonu posebnog prometnog režima oko kulturno povijesne cjeline i to zahvaljujući izmjeni zakonskih akata na prijedlog dubrovačkog gradonačelnika i saborskog zastupnika Mata Frankovića. Kako je već bilo naglašeno ‘recepta‘ u Hrvatskoj za takvu Zonu nema, te su se gradske vlasti oslonile na analize zagrebačkog Fakulteta za prometne znanosti i praksom koju imaju neki europski gradovi poput Venecije. No kako je naglasio gradonačelnik, za razliku od Venecije i nekih drugih gradova, Dubrovnik nema komoditet da nekoliko godina razvija rješenje za smanjenje prometnih gužvi već ih mora riješiti do početka iduće turističke sezone čemu bi trebao pridonijeti i novi projekt Park‘n‘Ride, velikog parkirališta na Pobrežju s kojeg će korisnike u grad, a pri tom se misli i na izletnike koji u Dubrovnik stižu turističkim autobusima, dovoziti javni gradski prijevoz.
Dubrovnik i Venecija nisu jedini gradovi koji se suočavaju s problemom prometnih gužvi u svojim centrima, a time i prekomjernog zagađenja. Sve više europskih gradova u svojim centrima uvelo je LEZ zone,odnosno zone niske emisije poput primjerice Milana, Stockholma, Londona, Berlina ili Madrida, no svi oni imaju različite pristupe takvim rješenjima. U nekima se ograničenja odnose na određene vrste vozila, prometovanje uvjetuju euro normama vozila, a u drugima se pak prometuje prema unaprijed utvrđenom rasporedu. Niti jedno rješenje nije prošlo bez problema, pa je tako u Madridu ta odluka koja je donesena 2018. u rujnu ove godine pala je na španjolskom Vrhovnom sudu. U Londonu pak, vožnja centrom grada se naplaćuje još od 2003. godine, no zbog proširenja Zone, gradske vlasti suočile su se ove godine s brojnim prosvjedima građana.
Poput Dubrovnika u Hrvatskoj, New York je prvi grad u SAD-u koji zonom posebnog prometnog režima želi smanjiti prometne gužve u svom centru. Tamošnje vlasti namjeravaju od početka iduće godine naplaćivati ulazak vozila u centar Manhattana i to po cijeni od 9 američkih dolara dnevno za osobne automobile bez ograničenja, a takva praksa primjenjuje se i u Londonu još od 2003. godine. Kamioni i autobusi plaćat će do 21.60 dolara naknade, a noću uz popust od 75 posto. Taksi vozila, koja su u Dubrovniku prepoznata kao najveći problem za prometne gužve oko povijesne cjeline, za ulazak u Zonu Manhattana plaćat će 75 centi po vožnji, a taksisti koji rade preko aplikacija, poput Ubera 1.50 dolara. Novi sustav, odnosno naplata trebala je započeti u lipnju ove godine, no zbog gospodarskih razloga među kojima je i turizam, odgođeno je uvođenje zone posebnog prometnog režima. Da ograničenje prometa ima gospodarske posljedice govori i istraživanje koje je provedeno u Madridu. Uz smanjenje prometnih gužvi od 16 posto, onečišćenja zraka za 19 posto, u centru Madrida s druge strane potrošnja u trgovinama, suvenirnicama, restoranima i barovima smanjenja je 21 posto. Na odgovor što je za Dubrovnik optimalno rješenje i na koji će način Zona posebnog prometnog režima zaživjeti i u praksi, očito ćemo treba pričekati još neko vrijeme.