Dok se čeka kalendarski početak ljeta, meteorološki gledano, ono je odavno počelo, a nešto što obilježava ljeto jesu i toplinski udari. Prvi ovogodišnji najavljen je krajem ovog tjedna, a osim dovoljnog uzimanja tekućine, treba paziti na kožu jer ‘koža sve pamti‘, zna to najbolje specijalistica dermatologije, izv. prof. dr. sc. Ana Bakija-Konsuo iz dubrovačke Poliklinike CUTIS.
- Svakako, treba izbjegavati izlaganje suncu u satima najveće insolacije (osunčavanja nap. a.), nositi laganu odjeću, nositi pokrivalo za glavu, imati adekvatne naočale za oči, a treba piti dovoljno tekućine. Pored tih općih uputa, kad govorimo o koži, moramo biti zaštićeni kremom koja ima visoki zaštitni faktor, između 30 ili 50, mala je razlika između njih ali je potrebno da se koža namaže ujutro kad se obavlja sve ono što ide uz osobnu higijenu... Naravno, mazanje kremom ovisi i o tome koliko smo vani, koliko se znojimo, koliko se brišemo ručnikom pa kožu možemo ponovno namazati kako bismo obnovili zaštitni faktor. Uvijek je bolji visoki nego niži zaštitni faktor, pogotovo tijekom ljetnog razdoblja, navodi dr. Bakija-Konsuo.
Ističe kako ljudi tamnije puti imaju malo veću prirodnu zaštitu pa mogu biti malo ‘mirniji‘, ali to ne znači da i oni ne trebaju paziti na kožu. Navela je dubrovačka dermatologinja na što trebaju obratiti pažnju stariji i djeca:
- Koža kod starijih osoba je stanjena, ima manje žlijezda lojnica, ali isto tako ima i sporiji metabolizam kao i cijeli stariji organizam. Starijima također savjetujemo izbjegavanje sunca, ali kod starije populacije se na koži pojavljuju posljedice svega onoga što se nisu čuvali u životu. Kad govorimo o djeci, moramo istaknuti da sve ono što dječja koža akumulira u tom razdoblju, sve će se to u starijoj dobi ‘vratiti‘ i zato je potrebno djecu paziti, paziti da jako ne potamne, da im koža ne izgori na suncu, da se ne igraju vani u razdoblju kad je sunce najjače... Iako, imamo u Dubrovniku djecu koja treniraju vaterpolo, plivanje, veslanje, jedrenje, a tu postoji odjeća koja u sebi ima inkorporirani zaštitni faktor tako da je to jako zgodno: ne moraju se mazati, a zaštićeni su tijekom treninga, dodaje stručnjakinja.
No, što učiniti kad jednom koža izgori jer je predugo bila izložena prejakom suncu?
- Potrebno je skloniti se u zamračenu prostoriju, uzimati dovoljno tekućine, ako je došlo do velikih opeklina, to može biti praćeno i općim simptomima - povišene temperature, zimice, tresavice... U tom se slučaju mogu uzeti antipiretici kao što je paracetamol. Kožu je potrebno hladiti i hidrirati, stavljati lagane vodenaste losione, nikako ne trljati izgorjela mjesta... Nekad je potrebna i terapija kod nas dermatologa kad ćemo savjetovati terapiju protuupalnim kremama ili čak dati sustavnu terapiju, naravno, ovisno o kliničkoj slici i težini simptoma, govori dr. Bakija-Konsuo.
Svi ih po koži imaju, neki se o njima brinu, neki ne, ali su itekako prisutni – madeži.
- Kao netko tko iza sebe ima 25 godina specijalističkog dermatološkog staža, mogu reći da se situacija ipak mijenja nabolje, da ljudi postaju sve senzibilniji na madeže iako madeži nisu problem, problem su tumori kože koji nama izgledaju kao madeži. Ljudi se jako puno pregledavaju, dolaze na sistematske kontrole tijekom proljeća ili nakon ljeta, što je jako dobro. Sigurno da tome pomažu i javnozdravstvene akcije kao što je Euromelanoma Day tijekom svibnja, a u što su uključeni i hrvatski dermatolozi. Zaštita od sunca je zaštita madeža. Često znamo vidjeti da netko na plaži štiti jedan madež, onaj koji je veći ili sumnjiv, ali to nema veze, treba zaštititi cijelu kožu po svim pravilima fotoprotekcije. Uvijek kažem pacijentima da bilo kakvu promjenu koju nisu dosad zamijetili i za koju ne znaju što je, da radije pitaju liječnika nego da puste da se ona neometano razvija jer kožni tumori ne bole i ne svrbe, oni rastu pred vašim očima a da ih ne uočavate, upozorava sugovornica.
Otkrila je koliko se često susreće s najtežom patološkom dermatološkom promjenom - rakom kože.
- Razlikujemo jednu grubu podjelu kožnih tumora na one nemelanomske i melanome. Stalno se susrećemo s tim, a naš zadatak u ambulantama je da to uočimo navrijeme. Nažalost, stopa pojavljivanja tumora kože nije u padu, oni su posljedica onoga što smo činili u mladosti... Prije 20-ak, 30-ak godina nije se dovoljno o tome govorilo tako da imamo dosta tih slučajeva... Incidencija, nažalost, raste. Nadamo se kako ćemo s mladim generacijama i uz sve ovo što govorimo i na što upozoravamo, pokrenuti pozitivne trendove. Istina, suspektne promjene sve više otkrivamo u ranijim stadijima, nismo razini na Europe, ali je i to pohvalno za nas i našu populaciju, poručuje dr. Bakija-Konsuo koja dodaje da i žene i muškarci podjednako dolaze na preglede.