Danas je u sklopu cjelogodišnjeg programa posvećenog obilježavanju 30. obljetnice srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku i općeg napada na dubrovačko područje te razaranja i uspješne, herojske obrane Grada, u Muzeju Domovinskog rata u tvrđavi Imperial na Srđu održana prigodna svečanost kojom je Muzej, zahvaljujući donaciji velikog slikara Dimitrija Popovića, značajno obogatio svoj fundus. Otbvarajući izložbu, kustosica Muzeja Domovinskog rata Varina Jurica Turk je naglasila:
- Osim dokumentarne građe, u muzejskim zbirkama čuvamo i brojna vrijedna darovana umjetnička djela inspirirana stradanjem Grada, herojstvom i žrtvom njegovih branitelja i građana, a posebno dubrovačkih umjetnika koji su svojim ostankom u Gradu, kontinuiranim stvarajem i brojnim izložbama u najtežim danima njegove novije povijesti iznova potvrdili snagu i nesalomljivost njegovog slobodarskog duha. Muzeju je više od 80 posto eksponata darovano i malo je muzeja koji se time mogu pohvaliti. Dosad je održano 47 izložbi, što je u prosjeku tri godišnje, čime smo održali slobodarski duh Grada. Među donacijama bih spomenula dubrovačkog fotografa Božidara Gjukića i slikara Iva Grbića, Josipa Škerlja i Miša Baričevića. Svi oni su riskirali živote da prenesu istinu o Gradu.- rekla je Jurica Turk te spomenula i umjetnike Eda Murtića, Brigitu Masle, Mariju Braut, Damira Fabijanića i Anamariju Grill te dodala:
-Slikar Dimitrije Popović je umjetničkim intervencijama na fotografijama poznatih dubrovačkih fotografa, posebno Mira Kernera, napravio neprolaznu vrijednost i novu, veliku dimenziju koju mogu osjetiti ljudi iz Grada, a nadamo se i naši posjetitelji. Fotografi su fotoapoaratima kao oružjem bilježili istinu, a radeći to Pavo Urban je i poginuo. Zahvaljujem se našem ljubitelju i promotoru umjetnosti Andriji Seifriedu koji je još 2017. najavio ovu veliku donaciju kojoj je danas primopredaja. Eto, dočekali smo i povratak tvrđave Imperial Gradu Dubrovniku, a nadamo se i konačnoj obnovi tvrđave i Muzeja Domovinskog rata.
- Dimitrije Popović je s Mirom Kernerom stvorio kompletnu seriju fotografija sa svojim intervencijama, ali su neke nažalost izgubljene. Vjerujem da će donacija na umjetnički način upotpuniti doživljaj Muzeja i predstaviti Dimitrija kao umjetnika - rekao je o maloj, ali izuzetno vrijednoj Dimitrijevoj donaciji Seifried, dok je sam umjetnik naglasio kako je, pri dolasku žičarom na Srđ gledao ljepotu koja se smjenjivala sa slikama razaranja Grada u teškim danima 1991. godine:
-Gledao sam potresne prizore razaranja Hrvatske u ratnom raspeću između Vukovara i Dubrovnika, pisao prosvjede koji su objavljivani i novinama, ali sam smatrao da slika i govor slike mogu ne samo svjedočiti o tom teškom vremenu nego osuditi i dati opomenu da se tako nešto nikad ne smije dogoditi. Sramotni čin agresije Crne Gpore i paravojnih jedinica na Dubrovnik jedna je od najsramotnijih stranica suvremene povijeasti. Gledajući te slike u ovom potresnom ambijentu impresivne snage sjećam se noći 1992. godine kada sam nakon Dnevnika HTV naslikao sliku Minčete kao prvo djelo koje involvira krik tog vremena, kad je Grad čija je svetinja sloboda ostao neosvojiv, tvrđave su bile bedem slobode, a zahvaljujući braniteljima Dubhrovnika sad imamo ovakvu ljepotu! Kako se bavim i temama iz Biblije, to me je unutarnjom potrebom vodilo da spojim Kristov silazak u ratni pakao Dubrovnika. Na Kernerovoj fotografiji se ljepota Straduna pretvorila u ruševinu, paljevinu i razaranje. To je ono što svjedoči snagu žrtve i onoga što dolazi na kraju, a to je sloboda. Žrtva je podnešena uistinu herojski u najgorim stradanjima kulturne baštine i gubljenjem ljudskih života, a danas ponovno uživamo u ljepoti slobode Grada, jednog od najljepših na svijetu.
Zahvaljujući umjetniku na donaciji i kustosima Muzeja na izložbi, dubrovački je gradonačelnik Mato Franković naglasio kako sve pomalo odlazi u zaborav ako se događaja povremeno ne prisjećamo:
- Ne prisjećamo ih se nikad da bismo mrzili nego isključivo da pamtimo, da nam se tako nešto ne bi opet dogodilo. Ne možete vjerovati da postoji netko spreman napasti ovakvu ljepotu kao što je naš Grad zapaliti, srušiti i uništiti. Upravo zahvaljujući prvom Muzeju Domovinskog rata u Hrvatskoj, vrijedna spomenička građa, prikupljena od raznih autora prvenstveno donacijama, a ne otkupom jer su ljudi željeli da ostane trajno svjedočanstvo. Ponavljam: ne kao mržnja nego trajna opomena da se više nikad ne dogodi, ali i poruka svijetu da su postojali ljudi koji su napravili agresiju na ovaj Grad zaštićen UNESCO-m još davne 1979. godne. Ponosan sam što sam bio predsjednik Gradskog vijeća koje je usvojilo odluku o osnivanju prvog Muzeja Domovinskog rata, što sam započeo postupak ukidanje i prekidanje koncesije te povrata tvrđave u vlasništvo Grada Dubrovnika i bit ću ponosan što ću s ekipom započeti obnovu tvrđave, ali je teško reći hoćemo li je uspjeti dovršiti tijekom četverogodišnjeg mandata. Ali, sigurno ćemo je u ove četiri godine započeti i ova će tvrđava kao neosporni simbol obrane, prkosa i otpora Domovinskog rata ostati ono što je trebala biti od prvog dana: Muzej Domovinskog rata i veliko svjedočanstvo u punom opsegu. Cjelokupnom će tvrđavom upravljati javna ustanova Muzej Domovinskog rata.
Zahvalivši još jednim Dimitriju Popoviću ali i ostalim umjetnicima, a bilo ih je dosta koji i nisu iz Grada, koji su svojim djelima zabilježili ružni trag dubrovačke povijesti ne da bi mrzili nego isključivo da bi pamtili, odgovarajući na novinarska pitanja gradonačelnik je rekao da će Zavod za obnovu biti zadužen za izradu projektne dokumentacije koju će prijaviti za EU- fondove te da će ovog tjedna s ministricom kulture Ninom Koržinek Obuljen razgovarati o izmjeni "sada krnjeg" Zakona o obnovi spomeničke baštine Dubrovnika.
Završetak projektne dokumentacije, uz sudjelovanje konzervatora i niza stručnjaka, očekuje se realno za 7 do 12 mjeseci a potom slijedi prijava EU fondovima:- Pred nama je novo proračunsko razdoblje EU, ima dovoljno novaca na raspolaganju turističkim središtima za ovakve, kulturne projekte koji rade tzv. disperziju gostiju, što je još jedan benefit ovog projekta. No, prvo moramo izraditi šprojekt, a onda slijedi obnova koja će započeti u mom aktualnom mandatu!