Brojanje ribe na Lastovu? Je li to moguće i zašto bi netko to radio? Da, moguće je, a razlog tomu nije samo plemenit već bi od njega svi mogli imati koristi. Ugledna organizacija World Wildlife Fund stigla je u Dubrovnik kako bi pokrenula projekt na otoku Lastovu. Kako bismo doznali više o ovom putovanju, na jahti Blue Panda u vlasništvu organizacije World Wildlife Fund, sastali smo se voditeljem francuske ekspedicije Denisom Odyjem i njegovom posadom. Odyssey of Marine Protected Areas, projekt zaštite morskih područja, znanstvena je ekspedicija s ciljem povećanja zaštićenih morskih područja na Mediteranu na 30 posto, od čega bi 3 posto trebala biti područja s najstrožom zaštitom. Zašto Lastovo? I što očekuju da će naći?
Otkrijte nam nešto više o putovanju na jahti Blue Panda? Gdje ste sve dosad bili i čime se bavite?
Blue Panda je namijenjena svim akcijama u Mediteranu kojima se bavi ova organizacija. Na putovanje najčešće krećemo s juga Francuske, a ove smo godine bili u Španjolskoj i Grčkoj. Narednih deset dana provest ćemo na Jadranu kako bismo pokrenuli projekt pod imenom Odyssey of marine protected areas (MPA), koji se bavi zaštitom mora. MPA je odličan alat za zaštitu bioraznolikosti i morskih resursa, jer je problem Mediterana u tome što nije pravilno zaštićen. S timom ronioca i znanstvenika odlazimo na otok Lastovo. Ideja je napraviti procjenu razine zaštite kakvu imamo u MPA jer se mnogo puta pokazalo da more nije zaštićeno onoliko koliko bi trebalo biti. Stoga je populacija riba jako dobar pokazatelj razine zaštite. Doslovno ćemo roniti oko Lastova te brojati i bilježiti vrste i broj riba. Zatim ćemo rezultate usporediti s parametrima propisanima za zaštićena morska područja. Oni obuhvaćaju prosječnu veličinu ribe, biomasu, brojribljih vrsta i slično. Prema dobivenim rezultatima znat ćemo je li područje zaštićeno ili ne. Možemo čak procijeniti koja mjesta trebaju veću razinu zaštite, a koja su potencijalni kandidati da u budućnosti budu u MPA, tj. strogo zaštićeni pojas. To smo već napravili na Korzici i u Turskoj, a ove godine na Lastovu.
Zbog čega ste se odlučili istraživanje provesti upravo na Lastovu?
S projektom MPA odlazimo na mjesta gdje postoji potreba, ali i volja za dodatnom zaštitom mora. Nema smisla odlaziti na mjesta gdje to ne žele. Na Lastovu postoji interes da se razina zaštite mora poveća. Stoga smo tu da pomognemo sa znanstvene strane jer ponekad nema mogućnosti i dovoljno podataka za pokretanje ovakvog projekta. Blue Panda je savršena platforma za ovako nešto. Tijekom šest, sedam dana možemo napraviti dobru procjenu, a u planu nam je obići tridesetak lokacija na otoku kroz 240 do 300 urona. S obzirom da ronimo u relativno plitkim vodama, do 15 metara, svaki će ronioc imati po četiri do pet zarona dnevno.
Brojat ćete ribe? Kako ćete to uraditi?
Imamo metar s utezima, podvodne kamere i veliku mapu s ribama za koje očekujemo da žive u podmorju Lastova. Tjednima je cijeli naš tim proučavao ribe koje bismo mogli susreti. Kada se metar spusti u more, ronilac ga prati i bilježi sve što dođe na pet metara udaljenosti od metra. Taj se proces ponavlja stotinama puta. Bilježimo vrstu i veličinu ribe koju ugledamo. Također, radimo i sa senzorima.
Imate li neki inicijalni podatak o bioraznolikosti i broju riba oko Lastova?
Naše istraživanje tek će donijeti inicijalne podatke. Imamo rezultate nekih drugih istraživanja i iskustava s projekta MPA tako da znamo što možemo očekivati. Također, moći ćemo dati savjet koja bi područja u budućnosti mogla biti postati strogo zaštićena morska područja.
Rekli ste da na Lastovu postoji namjera da se pojača zaštita mora, od koga ona dolazi?
Park prirode Lastovo već je u MPA i postoji ideja da se u pojedinim nautičkim zonama razina zaštite dodatno poveća. Nažalost, na Mediteranu postoji jako puno slučajeva gdje se MPA jednostavno ignorira. Primjerice, u Francuskoj je 60 posto teritorijalnih voda zaštićeno statusom MPA. S druge strane, kad pogledate područja koja su zaista zaštićena, taj broj pada na 0,1 posto. Nikad ne uvjeravamo ljude da uvedu promjene, mi im samo pružamo dokaze kako bi sami odlučili žele li zaštititi more ili ne.
Koje su prednosti zaštite mora?
Kad napravite zonu zaštite mora, MPA, to je zbog toga jer želite povećati broj ribe, želite zaštititi bioraznolikost i sve morske resurse. Svima je već poznato da se, ako zaštitimo more, biomasa ribe povećava za četiri puta, odnosno za 400 posto, a zapravo broj raste za 200 posto, a njena veličina raste za 30 posto. Naravno da riba ne ostaje u zaštićenim područjima, već odlazi dalje, što znači da ribarski brodovi ubiru plodove u nezaštićenim morskim područjima.
Što očekujete od ronjena oko Lastova?
Neki članovi ronilačkog tima već su ronili u Hrvatskoj, meni će ovo biti prvi put. Možda se varam, ali očekujem prekrasna mjesta i veliku količinu razne ribe. Čuo sam priče od mojih kolega, ali želim se i sam u to uvjeriti. Moramo provjeriti kakvo je stanje mora u Parku prirode, dobro ili loše. Rezultate istraživanje objavit ćemo vrlo brzo, očekujemo da će to biti početkom naredne godine. Tada ćemo imati izvješće i jasnu sliku stanja mora oko otoka Lastova.
