Danas su na snagu stupile izmjene i dopune Kaznenog zakona, s kojima i dugoočekivane pozitivne promjene u zaštiti životinja.
Napuštanje kućnog ljubimca, domaće ili divlje životinje prijavljuje se policiji ili općinskom državnom odvjetništvu. Kazna je do godinu dana zatvora, odnosno do dvije ako je napuštanjem prouzročena smrt životinje ili je napušten veći broj životinja. Povisuju se kazne za kazneno djelo ubijanja i mučenja životinja na kaznu zatvora do dvije godine ili do tri godine ako se ta kaznena djela počine iz koristoljublja. Također, zlostavljačima i ubojicama životinja odsad se može izreći sigurnosna mjera zabrane držanja i nabavljanja životinja, u trajanju od jedne od pet godina.
Ana Ivelja, ravnateljica Javne ustanove Skloništa za nezbrinute životinje Dubrovnik, pozdravlja ove izmjene Kaznenog zakona.
- Zbrinjavamo pse iz Dubrovnika, Župe, Konavala i Dubrovačkog primorja koji nisu označeni čipom. Ako pas ima čip, komunalni redar zove vlasnika i napiše mu kaznu. Ako pas nema čip, onda zovu nas - ističe Ivelja.
- Nekad se dogodi da pas ima čip, ali se ne može doći do vlasnika jer je upisan stari broj mobitela. Ali pošto smo mali grad, vrlo lako dođemo do vlasnika, koji onda dođe po psa. Ima i situacija kad se vlasnici zbog određenih situacija žele odreći svog psa. Mi kao sklonište takve pse možemo, ali i ne moramo primiti. S obzirom na kapacitet, prioritet imaju psi koji nemaju vlasnika. No, preuzeli smo par vlasničkih pasa, najčešće po nalogu policije. Vlasnici su im završili u bolnici ili u zatvoru. Dok se ta situacija ne riješi, psi će biti kod nas - kaže Ana Ivelja. - Nedavno je jedan gospodin doživio moždani udar pa smo preuzeli njegovog psa, a jednog smo uzeli od čovjeka koji ima 85 godina i više se nije mogao brinuti o njemu. Takvi vlasnici potpisuju izjavu o odricanju i pred zakonom nisu u prekršaju, a nama plate naknadu za zbrinjavanje psa u iznosu od 450 eura.
A sada slijedi šokantniji dio našeg razgovora koji prikazuje svu raskoš neodgovornosti kad je u pitanju nabavka kućnog ljubimca, konkretno pasa:
- Čim smo se registrirali, imali smo jako veliki broj poziva ljudi koji su očito nepromišljeno kupili psa. Uglavnom se radi o pasminama koje se nisu dobro socijalizirale, tipa belgijski ovčar, pit bullovi, stafordi, cane corso. Kupili su ih jer su bili slatki i ‘fora‘, a sad su to psi koji su odrasli i s njima treba raditi, a oni to ne znaju. Uputimo ih na trenere ili da pokušaju sami preudomiti psa. Naš je kapacitet popunjen i ne možemo preuzimati vlasničke pse. Da imamo 500 mjesta, mislim da bi bilo malo za sve ove koji su se očito precijenili i nabavili psa o kojem ne mogu skrbiti - naglašava Ana Ivelja, koja upravo iz ovih razloga pozdravlja novosti u Kaznenom zakonu.
- Kad nam se ljudi jave za udomljenje, dugo s njima razgovaramo. Ne udomljavamo pse za poklon, niti onima koji se protive kastraciji - dodala je Ivelja, te istaknula da bi trebalo pojačati kontrolu mikročipiranja obilaskom svih kućanstava, što je i zakonski propisano. U azilu je trenutno 59 pasa.
GDJE SU INSPEKCIJE?
Novosti u Kaznenom zakonu prijedlozi su koje je udruga Prijatelji životinja poslala Ministarstvu pravosuđa i uprave tijekom rada na izmjenama i dopunama Kaznenog zakona. Građani više neće trebati čekati hoće li veterinarska inspekcija reagirati na prijavu napuštanja, već onoga tko napusti životinju mogu odmah prijaviti policiji. To će, kako su rekli u udruzi, ubrzati postupanje i olakšati dokazivanje čina napuštanja. Ujedno će odvratiti ljude od napuštanja životinja jer znaju da time riskiraju zatvorsku kaznu.
- Očekujemo i da će svi razmisliti prije nego što nabave životinju imaju li dovoljno novaca, vremena i znanja za dugogodišnju skrb o njoj. Odgovornije će se odnositi i prema kontroli razmnožavanja i kastrirati životinje umjesto da napuštaju štence i mačiće - uvjereni su u udruzi Prijatelji životinja, te pozivaju građane da im se jave ako imaju bilo kakve nedoumice oko postupka prijavljivanja kaznenih i prekršajnih djela na štetu životinja.
Na snagu je danas, 2. travnja 2024. godine stupilo i povećanje kazni za mučenje i ubijanje životinja - do tri godine zatvora. Povisivanje kazni važno je i zbog znatno težeg odlaska slučajeva u zastaru. Prijatelji životinja ističu da bi nove odredbe Kaznenog zakona trebale biti pokretač daljnjih zakonodavnih promjena, a prije svega izmjene Zakona o zaštiti životinja i pratećih pravilnika. Smatraju i da je bitno osnivanje inspekcije za zaštitu životinja i formiranje sektora za zaštitu životinja pri Ministarstvu poljoprivrede.
Odredbe koje se odnose na zaštitu životinja u izmjenama i dopunama Kaznenog zakona mogu zaživjeti u praksi samo zajedničkim djelovanjem građana i nadležnih institucija. Stoga pozivaju sve koji imaju saznanja o kršenju zakona da prijave svako napuštanje i zlostavljanje životinja, istaknuli su.