Proizvodnja automobila prolazi korjenite promjene. Najprije je to radikalni prijelaz na električne automobile, a zatim aktualna kriza s nabavljanjem dijelova, posebno elektronike, prenosi Slobodna Dalmacija.
Nakon iskustva s poremećenim lancima opskrbe u doba pandemije, automobilska industrija počela je regionalizirati svoju proizvodnju. Ali, Njemačka nije uspela profitirati od tog trenda. Konzultantska firma Berylls Strategy Advisors, koja analizira razvoj najvećih dobavljača za automobilsku industriju u svijetu, jednom godišnje predstavlja te brojke.
"Opskrbljivači su trenutno vrlo suzdržani što se tiče Njemačke kao mjesta za proizvodnju, s izuzetkom proizvođača baterija iz Azije, kao što je CATL ili proizvođača poluvodiča kao što je Infineon, koji kod nas pokreću proizvodnju", kaže Alexandar Timmer, konzultant u Beryllsu. "Razlog za to je što su procesi proizvodnje u ta dva sektora visoko automatizirani i time su skoro neovisni od visokih troškova radne snage", dodaje on, piše Klaus Ulrich za Deutsche Welle.
Samo za jedan baterijski kilovat-sat u proizvodnji treba 40 kilovat-sati energije. "Troškovi energije u Njemačkoj su osam do devet puta veći nego u drugim zemljama. To je razlog širenja proizvodnih kapaciteta za akumulatore u drugim zemljama EU", kaže Timmer. Od tog trenda posebno profitira Mađarska. "Trend pojačavaju proizvođači automobila, koji svoje pogone također otvaraju u Mađarskoj. Primjer je BMW s novim pogonom u Debrecenu."
Padaju i promet i profit
Prema godišnjoj analizi spomenute konzultantske firme, brojna su velika imena iz branše dobavljača za automobilsku industriju iz Kine, Južne Koreje i Kanade koji zaobilaze Njemačku. Osim Mađarske, radije investiraju u Slovačku ili Srbiju.
Njemačka poduzeća su neznatno smanjila promet, ali je značajan gubitak profita od 4,9 posto u posljednjih pet godina. Područja u kojima su njemački proizvođači tradicionalno jaki izgubili su na značaju. I promet i profit su tu sve manji, a trend će se nastaviti. "To se odnosi prije svega na tradicionalne komponente iz motora s unutarnjim izgaranjem, kao što su klipovi, radilice i slični dijelovi iz prijenosnog mehanizma ili dijelovi za kočnice i osovine", kaže Alexander Timmer.
Svi dobavljači koji su do sada opskrbljivali automobilsku industriju dijelovima za motore s unutarnjim izgaranjem, pokušavaju što duže biti profitabilni uz minimalne investicije, kako bi dobili i posljednje narudžbe od proizvođača automobila. "Takvo ponašanje je poznato kao ‘Last Man Standing‘. Time se onda financira prelazak na električnu mobilnost", kaže savjetnik u konzultantskoj firmi. To nije samo stvar njemačkih opskrbljivača, već je globalni fenomen. "Njemačke firme su na temelju strukture troškova na domaćem tržištu u nepovoljnijem položaju u odnosu na konkurenciju iz Azije. Posljedica je povećanje konkurentskog pritiska na marže i promet ili su oni već u opadanju", objašnjava Timmer.
Financijski potkovani Azijci
Od promjena u branši prema rezultatima ove analize najviše profitiraju kineske firme, ali i poduzeća iz Južne Koreje. Prema tom papiru, kineske firme napreduju krupnim koracima ka vodećoj poziciji u sektoru opskrbe proizvođača automobila. Za nekoliko godina softverske komponente će iznositi 80 posto dodane vrijednosti u proizvodnji automobila. Najveće njemačke firme u ovoj branši kao što su Bosch, Continental ili ZF Friedrichshafen dobro su se pozicionirale i u takvom razvoju proizvodnje vide svoju šansu, jer su već konkurentni ili na putu da to postanu.
U softverskim tehnologijama savjetnici konzultantske firme Berylls ne vide kineske proizvođače na istoj razini kao globalne lidere u branši. "Oni su više brzi sljedbenici nego što su inovativni, do sada više proizvode masu, a ne klasu", navodi se u analizi. Međutim, to nije razlog za njemačke firme srednje veličine da odahnu, jer se nalaze u teškoj situaciji, između azijskih softverskih kompanija koje će u godinama što slijede povećati svoju kompetentnost u softverskim rješenjima, a na drugoj strani su zaista veliki igrači koji su u toj branši već danas jaki.
Postoji opasnost da njemačke firme ugrozi pritisak i jednih i drugih konkurenata - koji imaju itekako dobre financijske temelje, piše Deutsche Welle.