Ova tri saveza predstavljaju 58 avioprijevoznika, koji su prije krize uzrokovane pandemijom koronavirusa pokrivali više od 60 posto ukupnoga svjetskog kapaciteta zrakoplovnih kompanija i prevozili 1,87 milijardi putnika na godinu. Inicijativa ide za tim da se što prije uspostavi međunarodni zračni promet. Koliko bi to značilo za Dubrovnik, ali i čitav svijet ne treba posebno argumentirati.
Brzi testovi
Mnoga su druga udruženja iz sektora putovanja i turizma već počela dogovarati i graditi zajedničke protokole i standarde sigurnosti u 'novom normalnom' kako bi se što prije vratili na tržište. Posljednje vijesti o tome stižu iz hotelijerskog sektora gdje se na inicijativu Svjetskog vijeća za putovanja (WTTC) radi na usvajanju jedinstvenog standarda sigurnosti od prijenosa virusa na razini hotelijerske industrije globalno - Safe Travel Stamp.
Svi su svjesni da bez zajedničkih protokola sigurnosti u borbi protiv ovoga virusa, slobodnih putovanja kao što su bila do lani neće skoro biti, a dogovoreni međunarodni standardi bili bi ključni i u slučaju novih pandemija.
Vijeće za radnu skupinu za oporavak zrakoplovstva (CART) Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) traži od vlada da primjene smjernice izvješća za protokole testiranja putnika, kao i usvajanje tehnologije digitalne zdravstvene propusnice kako bi se zrakoplovni promet mogao sigurno nastaviti. Tonći Peović, predsjednik Hrvatskog saveza zračnog prometa i direktor Zračne luke Brač međutim mišljenja je kako do ovih zajedničkih standarda kada je u pitanju međunarodno zrakoplovstvo neće tako skoro doći, naročito što je i Vijeće Europe propustilo je napraviti iskorak radi prema normalizaciji zračnog prometa Europe.
- Svi u industriji zračnog prometa i prijevoznici i zračne luke kažu kako ne mogu pratiti sve različite lokalne standarde, karantene, testiranja. Često puta se traže i različiti standardi testiranja, pa se negdje prihvaćaju PCR testovi koje mi koristimo, a negdje se prihvaćaju brzi testovi. No dokaz toga testa opet nije standardiziran u cijelom svijetu i gotovo je nemoguće u stvari organizirati međunarodno putovanje sa prelaskom s jednoga na dugi zrakoplov na transfernim aerodromima. Stoga je naš pristup da je jedina šansa da se na razini Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva ICAO donese međunarodni standard za testiranje, kao što je svojedobno donesen standard za zaštitni pregled nakon terorističkog napada 11. rujna, a da on bude prihvatljiv svim zemljama. Drugo je da se prizna implementacija antigenskog testa čiji se rezultati dobiju za nekoliko minuta. Time bi mi na zračnim lukama organizirali testiranje svih putnika prije polijetanja, i on bi prije ukrcaja u zrakoplov imao rezultat – objašnjava Peović.
Politička volja
On objašnjava i zašto i dalje lobiraju prema Svjetskoj zrakoplovnoj organizaciji ICAO, i vladama da se najprije prihvati da zračne luke rade antigenske testove prije polijetanja i da zemlje priznaju te antigenske testove kao valjane i da se time izbjegne karantena. Međutim, politički okršaji unutar međunarodnih organizacija i nedostatak političke volje ne slute da će se ova inicijativa prihvatiti.
- Razlozi su politički, glavna tajnica Svjetske zrakoplovne organizacije je Kineskinja, a SAD nisu baš dobri s Kinezima, a s druge strane Britanci su izašli iz EU, pa nemajakih zemalja koje bi to povukle. Tako se dopustilo da odgovornost snose lokalni političari, ponegdje na razini kantona kao što je to u Kanadi, ili pojedinačnih država kao što je to u SAD, pa čak su različite mjere po regijama u Europi. Za zračni promet to je smrt. Nažalost, ne vidimo da se ide za tim da se prihvati standard koji predlažemo, a može se donijeti jedino na razini Ujedinjenih naroda ili nekih regionalnih organizacija kakva je EU. I dalje se insistira na PCR testovima koji su ekstremno skupi i spori, i za nas neprihvatljivi, i karantena koje su za ukupno gospodarstvo neprihvatljive. Međunarodnom standardizacijom i korištenje antigenskih testova postigao bi se učinak da zdravi putnici putuju, a bolesni da ne putuju i da se time ne ograničava zračni promet – objašnjava Peović.
Dodaje kako je ekonomska šteta od neaktivnosti i neletenja puno je veća od cijena antigenskog testa, pa bi i svi poslodavci mogli napraviti antigenski test za sve zaposlenike prije nego počnu raditi. Time bi pokrenuli puno brže i intenzivnije testiranje jer očito da u populaciji ima puno pozitivnih koji nemaju simptome i šire bolest. Sezona 2021. godine je upitna, jer i da se i sada prihvati cjepivo treba vrijeme da se proizvede, da se svi cijepe i to dvaput, a to će potrajati.