Poskupljenje struje od 1. travnja, europska energetska i globalna klimatska kriza, sve su to teme koje nameću pitanje zbog čega Hrvatska u većoj mjeri ne koristi ogroman potencijal energije sunca i vjetra dostatan za potpunu neovisnost pa čak i izvoz, kako tvrde stručnjaci. Dubrovačko-neretvanska županija veliki je potrošač i proizvođač električne energije, a pritom ima sve preduvjete za provedbu proklamiranih ciljeva o povećanju udjela obnovljivih izvora energije. U čemu je onda problem? Postoji jedna velika i skupa prepreka zbog koje je upitna realizacija ulaganja predviđenih prostornim planovima.
Koliko proizvode vjetroelektrane?
U Hrvatskoj je 2021. godine potrošeno 18,5 TWh električne energije!
- Obnovljivi izvori energije, vjetar, sunce, geotermalni izvori, biomasa i bioplin, pokrili su oko 19 posto potrošnje, a u tome su vjetroelektrane sudjelovale s 11,5 posto. S hidroelektranama, obnovljivi izvori energije dosežu 45 posto potrošnje električne energije u Hrvatskoj – kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Prema njihovim podacima, u Hrvatskoj su u sustavu poticaja 24 vjetroelektrane ukupne instalirane snage 704,7 MW. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji nalaze se dvije koje su sustavu poticaja: VE Ponikve i VE Rudine.
Uoči otvorenja Vjetroelektrane Rudine 2016. rečeno je kako se očekuje godišnja proizvodnja oko 85 GWh, što je na razini potreba oko 20.000 kućanstava ili grada Dubrovnika.
- Godišnja proizvodnja značajno varira i pet godina je prekratak rok za potvrđivanje dugogodišnjeg prosjeka. Ova godina svakako obećava, a prošle godine smo proizveli blizu planirane proizvodnje – kaže Bojan Reščec, direktor RP Globala.
Ova vjetroelektrana u Dubrovačkom primorju drugi je takav projekt tvrtke RP Global u Hrvatskoj, s 12 stupova i instaliranom snagom 34,2MW. Kako su turbine izložene različitim vanjskim utjecajima, sve se takve elektrane susreću s kvarovima i oštećenjima.
- Bilo je nekih kvarova, suočili smo se s klasičnim "dječjim bolestima" prvih godina pogona, ali zajedno s timom proizvođača turbina, s kojima imamo ugovor o dugoročnom održavanju, rješavamo sve na najbolji način. Odmah po pojavi kvara pristupamo analizi i otklanjanju. Cijelo vrijeme učimo i optimiramo procese te radimo na prevenciji. Treba znati da su ovo velika postrojenja na udaru bure i juga, kiše, uistinu ekstremnih vremenskih uvjeta, a udari groma su izuzetno učestali na ovoj lokaciji. Može se reći da smo sada vrlo uigrani. Bitna je brza reakcija u slučaju bilo kakvog kvara, jer su gubici značajni ako se problemi ne rješavaju promptno – ističe sugovornik.
Kao što su pokazivali rezultati dugogodišnjeg mjerenja, Rudine su odlična lokacija za vjetroelektranu, govori Reščec i dodaje kako velika zaravan, otvorena na sve smjerove vjetra tipičnog za ovu regiju, uz pametan odabir vjetrenih turbina, čini ovu lokaciju iznimnom.
- Moram reći da nam je bila dozvoljena izgradnja samo polovine kapaciteta za vjetroelektranu za koju je 2009. ishođena lokacijska dozvola. Nakon dugih godina čekanja, nadamo se da ćemo uskoro dobiti priliku dovršiti izgradnju s dodatnih šest vjetrenih turbina i jednaku snagu poput ove u pogonu. Dodao bih da planiramo i kapacitete solara – kaže Reščec, a na pitanje koliki je potencijal ovog podneblja, odgovara: "Potencijal Hrvatske, ali i Dubrovačko-neretvanske županije je doslovce ogroman. No, treba gledati širu sliku: što će realno biti izgrađeno? Mislim na ograničenja s obzirom na okoliš, što je problem u cijelom priobalju, ali još jednu specifičnost ove županije – ograničenja u priključnoj snazi. Danas su turbine standardne veličine po 5-6 MW svaka, što omogućuje velike snage na ranije predviđenim lokacijama u prostornom planu, ali su kapaciteti mreže jako ograničeni. S obzirom da se predviđaju i značajni kapaciteti solarnih elektrana, bilo uz vjetroelektrane ili na zasebnim lokacijama, za iskorištenje potencijala trebat će znatna ulaganja u razvoj elektroenergetske mreže".
Umjesto 34, mogu proizvesti 400 MW
O kolikom se tu ulaganju radi i što to znači da su kapaciteti mreže ‘jako ograničeni‘, najbolje govori izjava načelnika Općine Dubrovačko primorje koja od VE Rudine godišnje u proračun dobije u prosjeku 100 tisuća eura.
- Bilo bi jednostavno reći: da, općine imaju veliku korist od gradnje vetroelektrana, za nas tu nema troška, imamo čisti prihod i treba podizati nove vjetroagregate radi postizanja energetske neovisnosti i ubiranja prihoda u javni proračun, ali ova je tema mnogo kompliciranija od toga. Kad se izgradi elektroenergetski sustav u Hrvatskoj, možete proizvoditi energije koliko hoćete, ali mreža će primiti količinu koja joj je potrebna i samo taj dio koji završi u mreži će biti plaćen, od čega postotak ide jedinici lokalne samouprave. To znači da HEP neće u svakoj sekundi preuzeti svih 30-ak MW koliko 12 stupova na Rudinama može proizvesti. Ako je ljeti suša i hidrocentrala slabije radi, vjetroelektrane prodaju više struje. Ni ova vjetroelektrana na Pelješcu sa 16 stupova, također nema mnogo više od 30-ak MW, a tu je i problem skladištenja takve energije zbog kojeg uvijek treba imati alternativu u hidrocentralama - navodi primorski načelnik.
Ključni problem je prijenos struje.
-VE Rudine ima dozvolu za gradnju još vjetroagregata, ali je pitanje hoće li se moći spojiti na postojeću infrastrukturu. Nitko u medijima ne priča o tome kako ne postoje dalekovodi za transfer energije. Na prostoru općine Dubrovačko primorje, prostornim planom imamo 2.000 hektara površine predviđene za vjetro i solarne elektrane koje bi mogle proizvoditi čak 400 do 500 MW iz obnovljivih izvora, ali ih nemamo na što spojiti! Zbog toga se ne ide u investicije. Hidroelektrana Plat s 220 kV vodom prebacuje dio struje u BiH, a sa 110 kV u Komolac. Dakle, mi imamo jedan jedini dalekovod, 110 kV, koji iz Komolca ide preko općine Dubrovačko primorje, na koji su spojene obje vjetroelektrane u županiji – kaže načelnik Knežić.