Neizvjesnost je najgora u ovakvim okolnostima, jer još ne možemo jasno sagledati dubinu krize, odnosno detektirati termin kada možemo reći da je pandemija okončana i da je to nulta točka od koje počinje oporavak. Vjerovatno je to početak cijepljenja, koji bi trebao donijeti zaokret u raspoloženju na tržištu. Ali možda čak jasne granice, jasne nulte točke, neće ni biti, već će se sve to događati u hodu i postupno.
U svakom slučaju, trenutno je situacija takva da su veliki organizatori putovanja vrlo rezervirani pri planiranju novih programa i poslovnih aktivnosti, što je donekle i razumljivo, jer njihovo postavljanje podrazumijeva velika ulaganja, a rizici i neizvjesnost realizacije su vrlo opipljivi. Zračni prijevoz je još reduciran i nepouzdan, potencijalni putnici vrlo skeptični zbog otkazivanja letova i epidemiološke situacije koja varira na dnevnoj bazi, pa nitko pouzdano ne može računati da se neke nove mjere neće u međuvremenu početi primjenjivati ili kod nas ili na emitivnom tržištu (restrikcije, samoizolacija po povratku i sl.)
Pogođen je cijeli sektor?
Nažalost. Poslovne aktivnosti su svedene na minimum i pomirili smo se s drastičnim padom poslovnih prihoda. U analizi poslovnog okruženja, procjenjujemo da ni oporavak neće biti brz i bezbolan, tako da ćemo se u puni profil postupno vraćati kroz naredne dvije godine. Stoga je neophodna bila racionalizacija sustava i minimalizacija troškova na svim razinama. Nažalost, iza ove dvije suhoparne formulacije krije se poslovno uvjetovan otkaz za 19 naših zaposlenika. Ne bi sad bilo u redu da ja govorim kako smo nesretni zbog toga, jer njima i njihovim obiteljima je zasigurno daleko teže, ali se nadam da smo na ovaj način stvorili preduvjete za preživljavanje krize. Veselio bi nas kad bismo ih mogli pozvati da se vrate. Pokušali smo sve da do otpuštanja ne dođe, ali zatvaranje očiju pred realnošću bilo bi neodgovorno.
Što trenutačno radi vaša agencija, imate li najava dolazaka turista, kakve su najave za posezonu?
Sad nam je fokus na pripremi sezone 2021., dok istovremeno treba završiti sve obveze iz 2020.. Treba imati u vidu da je za rezervaciju i otkaz rezervacije potreban približno isti trud, a prema poslu se moramo odnositi profesionalno, kako bismo spriječili dodatnu štetu za klijente, dobavljače, touroperatore i nas same. Istovremeno odrađujemo dio poslova koji se povremeno javlja, naročito preostale rezervacije sa njemačkog i ostalih europskih tržišta, kao i dio programa krstarenja Jadranom, prigodno kreiranog za domaće tržište. Također, pokušavamo dio storniranih rezervacija preusmjeriti na sezonu 2021. kako bismo stvorili nekakvu bazu na koju inicijalno možemo računati u narednoj sezoni.
Prije prelaska u Elite Travel bili ste dugogodišnji zaposlenik Atlasa koji ovih dana bilježi otkaze i mnogi mu ne proriču dugu budućnost. Mislite li da je Atlas u sadašnjem obliku osuđen na propast?
Malo mi je neugodno govoriti o drugoj agenciji, jer bi se moglo učiniti nekorektnim. Međutim, kao netko tko je potekao iz Atlasa i kojemu je do Atlasa bilo stalo, moram reći da mi je žao što je sve pošlo ovim putem. Mislim da se s Atlasom predugo eksperimentiralo. Učinilo ga se nefleksibilnim, a onda ni sam brend nije mogao preokrenuti negativni trend. Posljednja greška je bila premještanje sjedišta iz Dubrovnika i izoliranje iz poslovnog okruženja u nekakav samodovoljan svijet velikog koncerna. Logična posljedica je bila gubitak fleksibilnosti i kreativnosti što je nažalost rezultiralo urušavanjem sustava.
Za razliku od Istre i srednjeg Jadrana, dubrovačko područje zbog prometne izoliranost bilježi tek oko 20 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa. Je li se po vama poduzelo dovoljno na zaustavljanju trenda pada posjećenosti?
Obzirom da imamo razvijene operacije u cijeloj Hrvatskoj, nije nam samo Dubrovnik u fokusu, ali je činjenica da je zbog prometne izoliranosti najpogođeniji. Dubrovnik također ima i vrlo specifičnu strukturu publike, najveću koncentraciju kvalitetnog hotelskog smještaja i najlukrativnije turističke programe. Trenutačna slika turističkog prometa na cijeloj obali je poprilično kaotična i neorganizirana. Prevladavaju autogosti, cijene su snižene, bolju popunjenost bilježe destinacije bliže emitivnim tržištima. Tko dođe, došao je, prevladava sun&beach koncept, nema tu puno prostora za planiranje i optimizaciju popunjenosti kapaciteta ili kvalitetnu programsku nadgradnju. Nadalje, razdoblje do kada će se većina tog turističkog prometa događati je polovica rujna. A to je sve ono što Dubrovnik nije. Dubrovnik je većinom organiziran i planiran, ima dulju sezonu, ali u ovim okolnostima se nije moglo nešto posebno napraviti. Da se moglo mi prvi ne bismo žalili ni novca ni truda. Treba imati u vidu da je struktura publike koja dolazi u Dubrovnik potpuno atipična za ostale hrvatske destinacije. Daleka, prekomorska emitivna tržišta su ovdje daleko zastupljenija nego u ostatku zemlje, dok se istovremeno i cjenovno najkvalitetniji programi realiziraju baš u Dubrovniku. Za sve to je potreban efikasan i pouzdan avio prijevoz, a on je bio prva žrtva korona pandemije. Moglo bi se reći da Dubrovnik trenutačno trpi zbog geografske pozicije i vlastite atraktivnosti.
Kakva je uopće sudbina agencijskog turizma s obzirom na nove trendove na tržištu gdje dominiraju individualni posjeti?
Jedino što je u turizmu stalno i pouzdano jesu promjene. Sve se mijenja i brzo se mijenja, tako da ćemo i u razdoblju nakon ove krize zasigurno uočiti neke nove trendove. U agencijskom poslovanju je uvijek bilo bitno na vrijeme uočiti nove trendove i njima se prilagođavati. U skladu s time se i naš posao s vremenom mijenjao i otvarao prostor za nove poslovne modele i odgovor na zahtjeve tržišta. Za ilustraciju ću spomenuti, da unatrag dvadesetak godina nije uopće postojala usluga organizacije vjenčanja kao model agencijskog poslovanja, dok se danas u tom poslu afirmiralo nekoliko specijalista. Nitko ranije nije ni čuo za nekakve „stamp collectore“ koji putuju svijetom i skupljaju žigove u putovnicu, a Dubrovnik im je atraktivan jer u jednom danu bez problema skupe tri. Dakle, interesi publike su raznovrsni i uvijek nas iznenadi ta evolucija, a to je također prostor u kojem se agencije dobro snalaze. Aktualna struktura avio-prijevoza je u određenoj mjeri doprinijela individualizaciji putovanja i skraćenom boravku u destinaciji, sa relativno jednostavnijim turističkim aranžmanom. Ali stvarni posao agencije nikad nije ni bio pružanje najjednostavnije, uvjetno rečeno bazične usluge, jer se to u vremenu razvijenih komunikacija da relativno lako napraviti bez posrednika.
Jesu li vam pomagale lokalne i državne vlasti u krizi u kojoj ste se našli?
Mjere državnih potpora za prevladavanje posljedica pandemije su bile pravovremene i dobro odmjerene. Međutim, kako se one planiraju kratkoročno, na neki način nas drže u pat poziciji, jer nismo u mogućnosti dugoročno planirati strategiju za prevladavanje krize. Razumijemo zašto je to tako, ali apeliramo da Vlada projicira sustav potpora za dulje razdoblje, kako bismo znali na što možemo računati i temeljem toga planirati sve ostale korake koji se pokažu nužnim. S Gradom imamo dobru komunikaciju i koordinaciju aktivnosti oko prevladavanja aktualnih teškoća i djelujemo usklađeno i sa zajedničkim ciljem.
Istovremeno bismo željeli veću fleksibilinost i malo bolju komunikaciju s javnim poduzećima i ustanovama, kao i onima u pretežitom državnom vlasništvu. Malo više razumijevanja bi dobro došlo iako uvažavamo i činjenicu da su i oni u nezavidnoj situaciji. Ističem vrlo angažiranu i konstruktivnu ulogu naše strukovne udruge, UHPA, koja je izuzetno dobro i učinkovito zastupala agencijsku djelatnost pred nadležnim institucijama.
Kakva su vaša očekivanja od nove ministrice turizma i sporta?
Osobno dosad nisam imao kontakt sa Ministricom, ali vodstvo UHPA-e jest i njihove impresije sa prvog sastanka su odlične. Prema onom kako su me izvijestili, bili su pomalo iznenađeni razumijevanjem problematike, tako da sam optimističan oko narednih koraka koje od Ministarstva očekujemo.
Stručnjaci kažu da je svaka kriza izazov i prilika za resetiranje. Mislite li da je Dubrovnik svoju šansu iskoristio?
Dubrovnik nije otok i uvelike će ovisiti o globalnim trendovima, naročito u zračnom prijevozu i povratku optimizma i povjerenja potrošača. Ne sumnjam da će se Dubrovnik znati pozicionirati na tržištu, ali da bi optimizirao svoje mogućnosti, mora na neki način spriječiti pritisak na infrastrukturu, a kvantitet nadoknađivati kvalitetom. To se ne može provesti ograničenjima i zabranama, ali može dugoročnim sistemskim mjerama.
Također, suočeni sa krizom prostora, moramo razmišljati o najboljim dostupnim infrastrukturnim rješenjima i najboljoj praksi u sličnim gradovima. Na razini Hrvatske bi bilo bitno da Vlada poradi na spečavanju „curenja izvoza“, dakle, na ugrađivanju što većeg dijapazona domaćih proizvoda u konačni turistički proizvod. Dobro osmišljeno, dalo bi zamah domaćoj poljoprivredi i proizvodnji. Naravno, ne možemo biti protekcionisti, ali ako ne ide štap, ide mrkva. Mislim da tu postoji ogroman potencijal i da ga se relativno brzo može aktivirati.