Vijest da se na Pelješcu otvara kamenolom sama po sebi ne bi bila zanimljiva da je takvom ne čine najmanje dvije zanimljivosti, a ima ih još.
BROJEVI SE NE KORISTE
Prva je da je na tom mjestu vađen kvalitetni kamen još za vrijeme Dubrovačke Republike, pa je od njega čak dijelom izgrađen i Knežev dvor u Dubrovniku. Nakon višestoljetnog mirovanja ponovo će ‘u pogon‘.
U odobrenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kao tražitelj suglasnosti za eksploataciju istaknuto je trgovačko društvo Vici Ventus sa sjedištem u Metkoviću, a kao njezini osnivači navedeni su Saša Vladić iz Splita, Mario Bogdanović s adresom u Dubrovniku i Ana Krtalić iz Mostara, te kao direktor Toni Vladić iz Splita.
Iz tih podataka proizlazi druga zanimljivost, a to je da je osnivač jedne od dviju tvrtki investitora u otvaranje kamenoloma - Vici Ventus ili u prijevodu ‘Pobijedio sam vjetar‘ - Mario Bogdanović, otac Bojana Bogdanovića, svjetski poznatog košarkaša iz Mostara koji u Americi igra za Detroit Pistonse. Prije sedam godina kupio je kuću na adresi Miha Pracata 6 u Gradu i tu otvorio restoran Forty Four. U zemljišnim knjigama je kao novi vlasnik unesen Bojanov otac Mario Bogdanović, tada s mostarskom adresom, inače poznati odvjetnik i bivši košarkaš Lokomotive i Bosne. Od tada su Bogdanovići kupili još nekretnina na dubrovačkom području. Otkud njegovo zanimanje za proizvodnju i trgovinu kamenom, pokušali smo saznati izravno od njega, ali broj mobitela koji je imao više se ne koristi.
Prema informacijama dostupnim na internetu, Saša Vladić je odvjetnik kao i Bogdanović, dok se Toni Vladić pojavljuje kao vlasnik tvrtke Royal Concrete čija je osoba ovlaštena za zastupanje još jedan bivši sportaš poput starijeg Bogdanovića, ovaj put nogometaš Milan Rapaić. Očito je da ih je u zajedničkim poduhvatima povezao sport, odvjetnički posao i poduzetnički duh.
Tvrtka Vici Ventus prije se zvala Ston kamen, a u njoj se kao osnivač navodi Jure Krtalić o kojem je Slobodna Dalmacija 2010. pisala kao suvlasniku Kamen-denta, mostarske tvrtke s dugogodišnjom tradicijom u vađenju i obradi kamena. U poslijeratnom vremenu sudjelovali su, kako stoji na njihovoj web stranici, u izgradnji, obnovi i revitalizaciji mnogih objekata u BiH i Republici Hrvatskoj, pa tako i u obnovi Starog mosta u Mostaru i Zračne luke Dubrovnik.
Broj tvrtke Vici Ventus koji smo pronašli na internetu se ne koristi, pa smo nastojali doći do nekog od osnivača tvrtke i tako ‘zavrtili‘ broj Saše Vladića, odvjetnika u Splitu. Na broj odvjetničkog ureda javila se njegova supruga Svjetlana. Nakon što smo obrazložili da nas zanima njegova tvrtka i kamenolom na Pelješcu, rekla nam je da njezin suprug ne bi davao nikakve izjave.
Pokušali smo stoga doći do Jure Krtalića jer se - kako su nam rekli - upravo njegova supruga Ana navodi među osnivačima tvrtke Vici Ventus. Nije nam se javljao na broj mobitela koji se može pronaći na internetu.
Tako smo ostali uskraćeni za potpunije detalje ove zanimljive vijesti da će se na mjestu koje je kao vrijedno prepoznala i Dubrovačka Republika ponovo vaditi kamen za koji tvrde da je kvalitetniji od bračkog.
Druga tvrtka koja će eksploatirati kamen s područja Općine Janjina je Kamen Pazin, koja se od 1954. godine bavi eksploatacijom, preradom i primjenom arhitektonsko-građevinskog kamena, predstavljaju se na svojoj web stranici. Proizvode blokove vapnenca u 7 kamenoloma na području Istre i Dalmacije. Nazvali smo broj tvrtke gdje nas je ljubazna gospođa, nakon što smo pojasnili da nas zanima kamenolom na Pelješcu, pokušala spojiti s pravnikom, ali ga u tom času nije bilo u uredu. Na ponovljeni poziv nije se više javljala.
MNOGI BI DIGLI RUKE
- Ima i dvadeset godina da su dvije firme dobile prostor za istražne radove, a sad bi trebali dobiti i dozvole za eksploatacijsko polje. To će dobiti kad se završi izmjena našeg prostornog plana, jer je na županijskom to prihvaćeno, a mi moramo raditi usklađenje. To je u tijeku, pa će oni moći realizirati što su naumili - rekao je Vlatko Mratović, načelnik Općine Janjina. Radi se o tvrtki Kamen Pazin i Vici Ventus iz Metkovića, istaknuo je, a svaka ima svoje istražno polje.
Eksploatacijsko polje kamenoloma nalazi se na nepristupačnom dijelu kopna između Sresera i Osobjave koji se ne vidi ni s ceste ni s mora, dodao je načelnik.
- Tu je nekad i bio kamenolom za vrijeme Dubrovačke Republike, kolone s Kneževog dvora u Dubrovniku potječu s tog mjesta. Jedna kolona za Knežev dvor je bila pukla kad se radila pa je ostala tamo i dan danas. Kamen je izuzetne kvalitete, sve studije su pokazale da je kvalitetniji od bračkog - istaknuo je Mratović.
- Tvrtke su prisutne tu više od 20 godina s namjerom za to realizirati. Prvo su bili dobili koncesiju za istražne radove, pa se promijenio zakon koji je propisivao zabranu gospodarske djelatnosti unutar 500 metara od obalne crte i to ih je sve zakočilo. Zakon je to bio predvidio izuzev za Brač, ali se onda prije par godina mijenjao zakon o prostornom uređenju koji je izuzeo i Pelješac i Korčulu vezano za kamenolome, pa su tek tada ponovo pokrenuli proceduru. Da su riješili papire, sutra bi počeli. Ali kako to u nas ide u svemu, pa i s papirima, dosta je sporo. U tih dvadeset godina mnogi bi digli ruke i odustali - ističe Vlatko Mratović.
- To nisu neke ogromne količine kamena. Radi se isključivo o arhitetonsko-građevnom kamenu, nema prerade ni drobljenja kamena niti nus porizvoda. Nema miniranja - zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....