Jesti moramo
- Ne treba čuditi da su se obrti koji su bili u financijskoj gabuli zatvorili kako ne bi generirali gubitke, ali nije to neki alarmantan broj. Trenutačno smo svi u nepovoljnom položaju, pa tako i Ceh za ribarstvo i marikulturu, jer smo i mi vezani uz turističku djelatnost. Najveći dio sitne plave ribe ide u preradu koja je bez prestanka radila, a najveći dio bijele ribe plasira se restoranima. S obzirom na pesimistična predviđanja kakva smo imali proljetos, ipak možemo reći da se ribarski život održao ovog ljeta. Tijekom proljeća, izvoz bijele ribe u Italiju i Španjolsku bio je znatno smanjen ili stopiran. Činilo se da će to biti pogubno za ribare, ali, srećom, nije potrajalo predugo. Pitamo se, što nas čeka od 1. studenoga, s obzirom na porast broja oboljelih kod nas i na talijanskoj strani – komentira Mato Oberan, predsjednik Ceha za ribarstvo i marikulturu pri OK DNŽ.
Ribari strahuju od ponovnog, ovaj put dugotrajnijeg zatvaranja određenih tržišta. Međutim, Oberan podsjeća kako ribari već duže vremena imaju stalne novčane potpore, a pored toga u ovim pandemijskim vremenima i COVID-potpore.
- Ipak se ne možemo žaliti. Zasad smo prošli neokrznuti u nekoj većoj mjeri, a dalje sve ovisi o tome koliko će potrajati novi val. Proljeće je daleko, a nitko ne može biti siguran da je ono svjetlo na kraju tunela. Usko smo vezani uz onaj dio gospodarstva koji se tiče proizvodnje hrane, a jesti moramo. Možda ćemo biti skromniji u odijevanju ili ćemo se odreći nekih luksuza, a hrana je zadnje čega se odričemo. Možda će plasman biti manji, ali do nekog drastičnog opadanja posla i zarade ne bi trebalo doći – kaže Oberan.
OPG je 'in'
Istina je da je došlo do obnove dijela ribljeg fonda, kako tvrde i Oberanove kolege iz susjedne Splitsko-dalmatinske županije. Možda je nekim manjim dijelom zaslužna i korona zbog pauze u koćarenju, ali većim dijelom zahvaljujući trogodišnjem zatvaranju znanstveno potvrđenog mrjestilišta u međunarodnim vodama Jabučke kotline, što se prije svega odnosi na oslić i škamp.
Na kraju rujna ove godine, u Dubrovniku su bila registrirana 2.564 obrta, a lani 2.664, podatak je koji donosi Martina Krmek, tajnica Udruženja obrtnika Dubrovnik. Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije raspolaže podacima o 4.101 obrtniku na čitavom županijskom području, dok ih je lani bilo 4.195. Nema obrta koji nije osjetio pad prometa i strah za opstanak, no Vlada je isplaćenim potporama napravila najviše što je mogla kako bi spasila poslovanje obrtnika, kaže Ante Jakić, predsjednik Obrtničke komore DNŽ. Dok se jedni zatvaraju, drugi se raspituju za otvaranje obrta. Najviše se, kažu u Komori, raspituju o uvjetima prijavljivanja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Možda s tim imaju veze i virtualne tržnice koje su procvale u vrijeme 'lockdowna'.
Imamo li za frizuru?
Daniela Žderić, predsjednica Ceha frizera i kozmetičara, kaže kako su u tim poslovima mnogo lošije prošli Dubrovčani od Metkovaca.
- U dolini Neretve većina ovisi o uspjehu plasmana poljoprivrednih proizvoda, a proizvodnja hrane je manje pogođena od turizma. Utoliko su frizeri i kozmetičari s ovog područja gdje ja radim, a to je Metković, krizu osjetili ali manje nego kolege iz Dubrovnika. Posao je i nama opao, ali još uvijek imamo neki ritam poslovanja, dok se kolege iz Dubrovnika žale kako je posla bitno manje. Za razliku od ugostitelja koji rade na javnim površinama, većina najmodavaca poslovnih prostora u našem poslu nije opraštalo plaćanje zakupa. Čula sam za slučajeve da su u vrijeme potpunog zatvaranja neki vlasnici poslovnih prostora oslobodili zakupoprimce plaćanja jednog mjesečnog iznosa, ali većini su troškovi ostali isti, a prihodi manji.
Za četiri tisuće kuna potpore nije se mnogo moglo pokriti. Koliko sam upoznata i preko zajedničke grupe koja na društvenim mrežama okuplja sve frizere u županiji, nije bilo nekog većeg zatvaranja salona, ali strahujemo što nas tek čeka ove zime – kaže Daniela Žderić.
Kod nas posluju manji saloni što znači da u slučaju propisane samoizolacije, čitav salon prestaje raditi, upozorava Žderić. Frizeri nisu imali većih neugodnosti s korisnicima usluga. Ne opiru se ostavljanju podataka niti obvezi nošenja maske.
