Dva velika medija – Bloomberg i CNBC – upravo na svojim stranicama istovremeno upozoravaju kako vremenske nepogode već predstavljaju realnu opasnost za europsku industriju turizma tešku oko 2000 milijardi eura. Do vrlo sličnog zaključka došla je i najuglednija rejting agencija Moody‘s. Tu tezu zasada baziraju prvenstveno na toplinskim udarima koji u Grčkoj izazivaju požare, a u Italiji guraju temperature prema razinama koje nikada nisu zabilježene u Europi.
Ostale vremenske nepogode, poput neobično snažnih oluja, sigurno neće pripomoći mediteranskom ljetnom turizmu, pa tako i hrvatskom. Najznačajniji izvor nesigurnosti turista jest bujanje cijena, piše Jutarnji list
Prema tezama CNBC-a koje su bazirane na istraživanju neprofitne organizacije bazirane u Bruxellesu pod nazivom European Travel Commision (ETC), popularnost mediteranskih destinacija pala je 10-ak posto u odnosu na 2022., kada je Europa doživjela najtoplije ljeto u povijesti. Zaključak je ETC-a da su se turisti počeli odlučivati za hladnije lokacije. ETC tvrdi i da je zabilježen značajni rast interesa za Češku, Bugarsku, Irsku i Dansku. Uz to, u ETC-u tvrde kako su turisti kod planiranja odmora i putovanja tijekom ove turističke sezone više tražili "jetftinija iskustva" izvan glavnog ljetnog dijela sezone. Nejasno je znači li to da bi se u Hrvatskoj hotelijeri i iznajmljivači mogli nadati boljem posjetu tijekom drugog dijela rujna, pa i listopada.
Prema nalazima ETC-a, čak je četvrtina ispitanika među turistima na europskoj razini konstatirala je da ih brine rast cijenja
Hrvatska nije u grupi mediteranskih zemalja koje su zbog vremenskih nepogoda završile u fokusu pažnje velikih europskih medija koji su okupirani stanjem u Grčkoj. Požari na grčkom Rodosu uzrokovali su evakuaciju 19.000 turista tijekom nedjelje, a BBC je u ponedjeljak opisao dramu tijekom koje su turisti morali napustiti hotele, spavati u zrakoplovnim lukama, sportskim dvoranama i konferencijskim dvoranama, pa čak i na cestama. Ništa od toga nije ugodno turističko iskustvo.
"Sve više ćete se suočiti s ovime ako budete na odmoru u južnoj Europi tijekom ljetnih mjeseci", rekao je na Twitteru Bill McGuire, profesor emeritus geofizičkih i klimatskih opasnosti na University College London za CNBC.
Ne treba se previše plašiti da će nekada neuobičajene destinacije za ljetni turizama sada pokušati iskoristiti priliku nezadovoljstva turista tradicionalno orijentiranih Mediteranu po pitanju cijena i vremenskih nepogoda.
CNBC piše: "…u smislu turističkog marketinga, to je malo teško prodati", rekao je Rainer Aavik, voditelj odjela za turizam Enterprise Estonije, za javnu radioteleviziju ERR. "U cjelini, prodajemo nordijsko iskustvo i činjenicu da postoji obilje prirode i svježeg zraka. Ali pozicioniranje kao suprotnost toplijim zemljama vjerojatno neće dugoročno koristiti Estoniji", rekao je Aavik.
U Estoniji je prosječna temperatura oko 20 stupnjeva Celzijevih te rijetko prelazi 30 stupnjeva.
Ostaje, svakako, otvoreno pitanje što s mediteranskim turizmom ako se Atena, primjerice, počela doimati kao predvorje Sahare.
Idilični ljetni odmor pretvorio se u noćnu moru nakon što su tisuće ljudi evakuirane s grčkih otoka zahvaćenih šumskim požarima - posljednji podsjetnik da se europska turistička industrija mora suočiti sa stvarnošću klimatskih promjena i brzo se prilagoditi.
"Ljeta su sve intenzivnija u južnoj Europi, a požari u Grčkoj su strašno ponavljanje smrtonosnih požara koji su opustošili zemlju 2021. Nesnosne vrućine ove godine prisilile su vlasti da zatvore Akropolu i natjeraju turiste na talijanskom otok Sardiniji da se sklone u zatvorene prostore. I to sa samo 1,2 ‘C globalnog zatopljenja u odnosu na predindustrijske razine. Znanstvenici kažu da će se pogoršati čak i ako zadržimo porast temperature do cilja Pariškog sporazuma od 2 stupnja", upozoravaju u Bloombergu te pojašnjavaju: "Klimatske promjene će učiniti vrijeme pogodno za turiste na nekim mjestima neprepoznatljivim. Studija iz 2019. predviđa da će klima u Madridu 2050. nalikovati sjevernoafričkom gradu Marakešu; London će više ličiti na Barcelonu, a Stockholm na Budimpeštu. Ovo bi bio tektonski pomak za europsku industriju putovanja i turizma, koja je prošle godine doprinijela regionalnom gospodarstvu s 1,9 bilijuna eura (2,1 bilijuna dolara), i promijenila putne obrasce na način koji će vjerojatno zadati udarac nekim zemljama u južnoj Europi.", donosi Jutarnji list
Dobra je vijest da najveći touroperator u Europi - njemački TUI - tvrdi kako ne vidi previše značajne reakcije turista na toplinske udare, ali Bloobmerg ipak zaključuje: "Iako se procjenjuje da će europski turistički sektor rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,3 posto do 2032., učestalost ekstremnih događaja u južnoj Europi mogla bi natjerati putnike na odredišta u sjevernom dijelu kontinenta".
Toplinski valovi mogu "dugoročno smanjiti privlačnost južne Europe kao turističke destinacije ili u najmanju ruku smanjiti potražnju ljeti", poručuje pak Moody‘s Investors Service investitorima.