StoryEditorOCM
Turizam i gospodarstvoPredsjednik Uprave ACI-ja o sezoni i ulaganjima u nautički turizam

Kristijan Pavić: Uz velika ulaganja, Hrvatsku smo stavili uz bok top destinacija kao što su Monte Carlo, Porto Cervo, Palma de Mallorca ili St. Tropez!

Piše Anton Hauswitschka
3. listopada 2023. - 18:20

ACI je u jubilarnoj 40. godini postojanja ostvario vrhunske rezultate. Već do srpnja ste uprihodili 14 milijuna eura ili 11 posto više nego u tom razdoblju prošle godine. S obzirom da se udarni dio nautičke sezone bliži kraju, je li pozitivan tren nastavljen, kakve su projekcije za ostatak ove godine?

Ono što u ovom trenu mogu reći je da smo sezonom, ukupno gledano, zadovoljni. Uzevši u obzir da je ove godine i sama predsezona počela ranije od očekivanog, vjerujemo da će upravo ova jubilarna 40. obljetnica postojanja najvećeg lanca marina na Mediteranu zahvaljujući investicijama i unaprjeđenjima u našu infrastrukturu, usluge i zaposlenike, ali i ulazak u Schengen te eurozonu, biti zaokružena i dobrim rezultatima. O svemu ćemo moći više govoriti nakon objave financijskog izvješća za treći kvartal ove godine.

image

DV Dubrovnik, 090923 Portret za razgovor, Kristijan Pavic. Na fotografiji: Kristijan Pavic. Foto: Bozo Radic/CROPIX

Bozo Radic/Cropix

Dobili 232,3 metra nove obale

U poslovnim pokazateljima ACI-ja za prvo polugodište 2023. ističe se porast vezan uz usluge cjelogodišnjeg veza i to prije svega u vašoj marini u Dubrovniku, evidentan je interes nautičara za krajnji jug. Jesu li nautički kapaciteti na dubrovačkom području dovoljni, planirate li dodatna ulaganja?

Dubrovačko-neretvanska županija je oduvijek jedna od najpopularnijih, a samim time i najprometnijih regija u vrijeme ljetne sezone, ne samo u Hrvatskoj, nego i na širem području Mediterana. Sukladno tome, u posljednjih šest godina uložili smo više od 100 milijuna kuna, odnosno oko 14 milijuna eura, u izvrsnost infrastrukture i ponude ACI marina na području Dubrovačko-neretvanske županije.

ACI marina Dubrovnik po važnosti pripada samom vrhu hrvatske nautičke infrastrukture, zbog čega smo poduzeli dodatne napore kako bismo podigli kapacitet i standard ove luke nautičkog turizma na razinu koja odgovara renomeu Dubrovnika i nautičkoj potražnji kakvu ovaj grad uživa. U ovu smo marinu kroz posljednjih nekoliko godina sustavno ulagalo u sveobuhvatnu rekonstrukciju infrastrukture i usluge, čime smo dobili 232,3 metra nove obale i mogućnost prihvata četiri do pet metara duljih plovila nego dosad. Provedena je i rekonstrukcija vodovoda i odvodnje, elektromreže i instalacija te rasvjete, a cjelokupnim smo projektom podigli kapacitete i kvalitetu usluge na sasvim novu razinu.

ACI marina Korčula, jedna od strateški najvažnijih otočnih marina za domaći turizam, dobila je novi lukobran i vizualni identitet, a tu je i ACI marina Slano, još uvijek najnovija karika u našem lancu marina, koja kvalitetom infrastrukture i usluge također odgovara svim standardima koje njegujemo na razini čitavog lanca. Prema svemu navedenom, možemo potvrditi da raspolažemo potrebnim kapacitetima, ali nastavak investicija za nas se u ovom trenu ne isplati dok se god ne razriješi pitanje koncesija. Naime, osim ACI marine Veljko Barbieri u Slanom, kojoj koncesija istječe 2027. godine, svim ostalim ACI marinama koncesije istječu 2030. ACI je 2020. godine podnio zahtjev za produljenjem svih svojih koncesija. Potreba, volja i sredstva za daljnja ulaganja u naše marine postoje, ali nažalost, kao što rekoh, daljnja se ulaganja ne isplate dok se god ne razriješi pitanje koncesija.

Obnova vrijedne baštine

Ljetnikovac Sorkočević, jedan od bisera dubrovačke ladanjske baštine sastavni je dio vaše marine, no već godinama uspavan. U više navrata najavljivana su ulaganja u kompleks ljetnikovca, no dosad nema značajnijih pomaka. Imate li projekt i plan za revitalizaciju ljetnikovca?

Ljetnikovac Sorkočević ključni je element cjelokupne vizure ACI marine Dubrovnik i jedan od glavnih atributa koji joj daje jedinstveni šarm, kakav nema gotovo nijedna druga luka nautičkog turizma na Jadranu. Samim time, ovaj prekrasni povijesni objekt za ACI nema samo estetsku funkciju, već i stratešku važnost. Projekt i projektna dokumentacija za ljetnikovac su već izrađeni u skladu s projektnim zadatkom i aplikacijom te su osigurana sredstva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Ishodovana je i građevinska dozvola za ljetnikovac Sorkočević, projektna dokumentacija spremna je za prijavu na natječaje te aktivno tražimo EU fond koji bi nam pomogao sufinancirati obnovu ljetnikovca. Cilj projekta je obnova i unaprjeđenje kulturne baštine, odnosno prenamjena ljetnikovca i kreiranje nove kulturno-turističke destinacije u Komolcu, kakva će u sklopu jedne ovako luksuzne i suvremene luke nautičkog turizma biti jedinstvena u svijetu. U tom okviru, predviđeno je otvaranje suvenirnice s tradicionalnim predmetima, luksuznog restorana s autohtonim jelima, škole starih zanata i još mnogo toga.

Projekt ne predviđa otvaranje smještajnih jedinica (na drugom katu ljetnikovca projektom je predviđeno 5 soba namijenjenih gostujućim predavačima/izvođačima i slično.),već je usmjeren na kompletnu obnovu infrastrukture i izgradnju sustava zaštite od buke, putokaza, podnog osvjetljenja na prilazima ljetnikovcu s morske i kopnene strane, obnovu i uređenje renesansnog vrta, sustava odvodnje i navodnjavanja i na koncu otvaranje Interpretacijskog centra Skala koji će prezentirati i sam ljetnikovac te nekadašnji način življenja u ovom podneblju. Najizvjesnije je da će realizacija projekta potrajati zbog same delikatnosti i nužnosti da se svaki korak realizira pažljivo i uz maksimalan senzibilitet prema prostoru. Na to spremno računamo jer samo na taj način ovom povijesnom monumentu možemo pružiti obnovu koju zaslužuje, a to za ACI i ACI marinu Dubrovnik ima neprocjenjivu vrijednost.

image

DV Dubrovnik, 090923 Portret za razgovor, Kristijan Pavic. Na fotografiji: Kristijan Pavic. Foto: Bozo Radic/CROPIX

Bozo Radic/Cropix

Nedovoljno upućeni percipiraju nautički turizam samo kroz ljetnu sezonu, no riječ je o kompleksnom cjelogodišnjem poslovanju i ponudi za goste koji ostvaruju iznadprosječnu potrošnju. Jesmo li u Hrvatskoj dovoljno iskoristili taj segment, to više jer je u susjednoj Crnoj Gori, posljednjih godina otvoreno više novih nautičkih centara?

Svoje prirodne predispozicije i jedinstvenu razvedenu obalu, koja s našim otocima čini najljepše područje na čitavom Mediteranu, iskoristili smo i više nego dobro. Tome u prilog najbolje govori činjenica da upravo Hrvatska raspolaže najvećim lancem marina na Mediteranu. Ta prednost, potkrepljena fizičkim pokazateljima i brojkama koje su u konstantnom rastu iz godine u godinu, čini nas nautičkim liderom na čitavom Mediteranu te svjetskom nautičkom velesilom.

Osim što kao zemlja imamo neke od najluksuznijih, tehnološki najnaprednijih i sadržajem najbogatijih marina u široj regiji, kao što su ACI marina Dubrovnik, ACI marina Rovinj, ACI marina Split i posebice buduća ACI marina Rijeka, također imamo jedini svjetski ClubSwantrening centar.

Riječ je o objektu koji je nastao u ekskluzivnoj suradnji s NautorSwanom, proizvođačem najluksuznijih svjetskih plovila za sportsko jedrenje, a u sklopu koje ujedno raspolažemo i najvećom svjetskom flotom elitnih ClubSwan 36 jedrilica. Zahvaljujući tome, u Hrvatsku smo već dvije godine za redom doveli regate iz ClubSwan Racing kalendara, najelitnije svjetske jedriličarske lige, čime Hrvatsku stavljamo u sami svjetski jedriličarski vrh, uz bok destinacijama kao što su Monte Carlo, Porto Cervo, Palma de Mallorca, St. Tropez i brojne druge. Uz to, ACI je u posljednje dvije godine realizirao strateška ulaganja na razini čitavog sustava od gotovo 14 milijuna eura, uz poseban naglasak na 2022. godinu kada smo investirali rekordnih 7,8 milijuna eura u kvalitetu infrastrukture i usluge.

Uz to, samo u prvoj polovici ove godine u naše smo marine investirali još 1.9 milijuna eura, a takav investicijski zamah planiramo nastaviti i u vremenima koja dolaze kao zalog za daljnje jačanje turističke i gospodarske konkurentnosti naše zemlje. Pritom je jedino od najvišeg prioriteta upravo razrješenje pitanja produljenja koncesija, koje je temeljni preduvjet za bilo kakav daljnji rast i ulaganja.

image
Bozo Radic/Cropix

Iz godine u godinu raste duljina plovila nautičara. Zadovoljavaju li ACI-jeve marine nove standarde i kako se općenito nosite s takvim trendovima?

Svaka od naše 22, a uskoro i 23 marine, je strateški raspoređena po najatraktivnijim lokacijama na Jadranu i vodeći se infrastrukturnim principom ovisno o klijenteli i prometu u samoj regiji i mikrolokaciji. Sukladno tome, gotovo svaka od naših marina prostorno odgovara zahtjevima klijentele koja u njima boravi i u ljetnoj sezoni su gotovo uvijek ispunjeni svi kapaciteti. Dodao bih da su plovila svake godine i sve šira, a ne samo dulja. Naravno, pomno pratimo trendove te vezove prilagođavamo stanju na tržištu i samim plovilima.

Morska škovacera

Razvoj turizma pa tako i nautičkog na globalnoj razini usmjerava se na održivost, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju. Koliko u tom segmentu ulaže ACI, kao najveći lanac marina na Mediteranu, koji su vam trenutno najvažniji projekti?

Kao najveći lanac marina na Mediteranu, ACI je ujedno i regionalni predvodnik u zelenoj tranziciji nautičkog turizma te jedan od najvećih domaćih i regionalnih zagovornika brige o zajednici, moru i okolišu. Prije svega, svih 40 godina našeg postojanja prvenstveno je obilježila ljubav prema moru, a briga o njegovoj čistoći visoko je na listi najvažnijih prioriteta i društvenog i profesionalnog dijela ACI-ja. Poslujući u korak s vremenom, ACI ne samo da prati sve najsuvremenije trendove, već ih u našoj industriji i postavlja.

Tako smo dugoj tradiciji akcija čišćenja mora i podmorja u našim marinama, u suradnji s članovima lokalnih zajednica te sponzoriranja ekoloških akcija i projekata pridodali i najsuvremeniju tehnološku osnovu kao temelj za još veću učinkovitost u očuvanju prirode i postizanju krajnje održivosti u poslovanju. Pritom bih posebno istaknuo postavljanje električnih punionica u sve naše marine te implementaciju visokotehnoloških rješenja kao što su podvodne robotske i senzorske tehnologije za upravljanje čistoćom, ali i suvremenih IoT tehnologija koje omogućuju da svi mjerni uređaji i senzori budu povezani te daju potrebne podatke osoblju marine za pravilno i pravovremeno praćenje te upravljanje potrošnjom energenata i resursa.

U ACI marini Cres ove smo godine implementirali i tehnološko rješenje pod nazivom “Morska škovacera”, a riječ je o uređaju u obliku plutajuće kante za smeće koji kontinuirano filtrira morsku vodu, skupljajući pritom plastiku, mikroplastiku, deterdžente, ulja i ostale materijale s površine te na taj način sprječava otpad da otpluta na otvoreno more ili padne na dno gdje može naštetiti morskoj flori i fauni. Planiramo ACI marinu Rijeka učiniti središtem razvoja novih tehnologija. Cilj je da ona bude zelena i digitalna marina, sve sukladno usmjeravanju Europske unije prema zelenoj i digitalnoj transformaciji.

Plave zastave, kao najviša priznanja za odgovorno gospodarenje morem i priobaljem te brigu o čistoći okoliša, već se više od 20 godina ponosno viju u svim našim cjelogodišnjim marinama. ACI je jedna od prvih velikih hrvatskih tvrtki iz turističkog sektora koja je certificirana po sve četiri ISO norme. Ponosimo se certifikatima ISO 9001 za kvalitetu, ISO 14001 za okoliš, ISO 50001 za energetsku učinkovitost i međunarodnom normom za sustav upravljanja informacijskom sigurnošću ISO 27001:2013.

Kako je ACI doskočio problemu manjka radne snage?

Broj zaposlenika u sustavu ACI-ja, kako u marinama, tako i u administraciji te svim potpornim sektorima, trenutno je optimalan i za sada nam takva problematika, koja je generalno prisutna u turizmu, ne predstavlja izazov. Upravo su ljudski resursi naša najveća snaga i ništa od navedenog ne bi bilo postignuto bez naših kolegica i kolega, čije zasluge kontinuirano nastojimo nagrađivati na korektan i prikladan način. Tako smo po završetku prošle godine s predstavnicima sindikata potpisali Aneks Kolektivnog ugovora te na taj način potvrdili i povećali dosadašnja prava svojih zaposlenika, prvenstveno kroz povećanu osnovicu plaće. Svjesni činjenice da je upravo čovjek ključ uspjeha u turizmu, ovakva ulaganja u naše zaposlenike svakako planiramo nastaviti.

U schengenskoj zoni još privlačniji

Ulazak u schengensku zonu u Hrvatskoj u pravilu promatramo kroz cestovni i zračni promet, no Schengen se odnosi i na more. Koliko je ulazak Hrvatske u unutarnji prostor Europske unije i monetarnu eurozonu utjecao na nautički turizam?

Zahvaljujući ulasku Hrvatske u Schengen i eurozonu danas više nego ikada ranije možemo reći kako u naše marine dolaze nautičari iz cijeloga svijeta, a kako je potražnja za našim uslugama rasprostranjena na svim kontinentima, a ne samo u Europi. Drugim riječima, ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor je nautičkom turizmu dao, simbolično rečeno, dobar vjetar u jedra, tako što je znatno pojednostavio i olakšao dolazak gostiju sa svih nama najvažnijih inozemnih tržišta, odnosno znatno olakšao režim uplovljavanja brodica i jahti koje dolaze iz udaljenijih krajeva svijeta, poput primjerice SAD-a. Posade plovila više ne podliježu nikakvoj graničnoj kontroli i mogu ući u luku koja nije granični prijelaz, osim, naravno, u iznimnim slučajevima, kada se analizom rizika utvrdi da je ona u pojedinom slučaju potrebna. Gosti koji dolaze cestovnim putem više ne moraju čekati satima u gužvama na granici. Gosti su bezbrižniji, ne moraju više voditi računa o potencijalnom vremenu čekanja prilikom dolaska na svoju krajnju destinaciju. S druge strane, ulazak u eurozonu, našu ponudu čini još privlačnijom jer gosti više ne moraju preračunavati cijene iz eura u kune i obrnuto. U nautičkom segmentu, cijene su već duže vremena, čak i prije pridruženja Hrvatske Schengenu i stupanja u eurozonu, bile izražene dvojno. Vjerujemo da su sada cijene u eurima, u segmentu ugostiteljstva i drugih usluga, gostima sigurno jasnije te im olakšavaju njihove svakodnevne aktivnosti.

 

25. prosinac 2024 20:00