Kod pčelara smo provjerili hoćemo li se osladiti ove godine: ‘Kad je Bog pomag‘o i dav‘o, vrcanje je bilo oko 15. lipnja, a ove godine je bilo tek početkom ovog mjeseca‘

- Godina je više nego dobra – kaže nam dubrovački pčelar Željko Butjer komentirajući ‘urod‘ meda u proljetnoj berbi koja je doduše malo kasnila jer vremenske prilike se pita.

- Po košnici je meda bilo otprilike 15 do 20 kilograma, srednji iznos je nekih 12 kilograma po košnici, što je odlično – kaže nam Butjer. Iako je broj košnica u Dubrovačkom primorju morao smanjiti jer nema tko raditi oko pčela, u Smokovljanima je ostalo 15, a u Komolcu u Rijeci dubrovačkoj, gdje živi, 30 košnica. 

Tonci Plazibat/Cropix

- Bilo je ove godine kadulje, medljike i raznog drugog cvijeta, pogodovalo je vrijeme. Bilo je kišno razdoblje, puno vlage. Za kadulju se zna, ona je čudnovata biljka, treba joj ugoditi u svemu ko i djevojci kad se ima udat‘. Treba joj 70 posto vlage i optimalna temperatura od 25 stupnjeva Celzijevih, ne bi smjela prelaziti 30. Tako da je vrijeme bilo idealno za kadulju – kaže nam medar pa dodaje:

- Ove je godine sve kasnilo pa i cvijet. Prije kad je Bog pomag‘o i dav‘o, vrcanje je bilo oko 15. lipnja, a ove godine je bilo tek početkom srpnja.

Dubrovački medar Željko Butjer

Tonci Plazibat/Cropix

Medovi koji se beru od Dubrovačkog primorja pa sve do Biokova su odlični, tvrdi ovaj medar koji se pčelama bavi zavidnih 55 godina.

- Sve gdje brdo vidi more tu su dobre biljke, ljekovite trave – kaže nam Butjer kojem je ostalo još malo meda od kadulje, medljike i onog cvjetnog. Pitamo ga za sljedeću mednu ‘turu‘, onu jesensku:

- Ako kiša padne kroz desetak dana do Velike Gospe, bit će nešto za jesenjeg vrcanja, a vrca se od listopada do studenog. Tad su planika i vrijesak, drugih sorti nema. Hoće li biljka izbacivati nektar ili neće, hoće li biti kišno ili suho, vrijeme dirigira – kaže nam Butjer.

Ivan Lopina, predsjednik Pčelarskog društva Dubrovačko primorje Majkovi

Privatni Album

Ivan Lopina, predsjednik Pčelarskog društva Dubrovačko primorje Majkovi ističe kako je meda bilo tamo gdje su dobre zajednice.

- Nakon dvije loše, ovo je dobra godina. Vremenski uvjeti su išli na ruku. U proljetnom medu prevladavala je kadulja odnosno pelin kako mi u primorju zovemo tu biljku. Mi nemamo uniflornih medova na našem području, jer u proljeće imamo toliko medonosnih biljnih vrsta, ali ako u medu ima 10 posto peludnih zrnaca kadulje, taj med može ići pod uniflorni – kaže Lopina. U primorju se po košnici vrcalo oko 10 kilograma, ‘ne nekim mikrolokacijama možda i više, što je za naše podneblje dobro‘. Rasprodao je med prije nego je znao hoće li vrcati. Ove godine imao je malu količinu meda jer mu je, nažalost, propalo dosta pčelinjih zajednica. Krivac su dvije loše godine u kojima je izostao ‘medni urod‘ a sve zbog vremenskih (ne)prilika odnosno klimatskih promjena koje su sve izraženije.

- Ako u prirodi nema medonosnih biljaka, a zadnje dvije godine su bile slabe po tom pitanju, pčele ne donose u košnicu, ne razvijaju se. Može ih se prihranjivati ali ako nema peluda i prirodnog nektara iz prirode pčela stagnira i propada – pojašnjava primorski pčelar.

Ne kažu uzalud kako je med lijek, a najbolja odnosno najtraženija je trojka: kadulja, kesten i medljika. Cijene variraju između 15 do 20 eura po kilogramu meda, ovisno o vrsti i od koga kupujete. Svakako najcjenjenije su, sukladno tome i najskuplje, spomenute tri vrste meda. 

Nera Simic/Cropix

Na tržištu je sveprisutan i krivotvoreni med što ne čudi jer za ovom ljekovitom namirnicom uvijek je potražnja a ljubitelji pčelinjeg proizvoda mire se i s relativno visokom cijenom po kilogramu. Sugovornike smo pitali kako raspoznati pravi od lažnog meda.

- Kristalizirani med je najsigurniji, po tome se ljudi mogu ravnat jer ako je kristalizirani med, 99 posto je sigurno da je pravi – kaže Željko Butjer pa ističe:

- Nema kontrole po tržnici, da ima, prevaranti ne bi mogli plasirati lažni med.

Iako je kristaliziranje meda jedna od poznatijih metoda pronalaženja lažnjaka, problem jer što se pravi med ljeti ne može kristalizirati zbog visokih temperatura.

- Teško je prepoznati pravi med, nema formule. Jedina sigurnost je kupovati med kod provjerenog čovjeka. Tolike su manipulacije oko patvorenja da to ni veći stručnjaci ne mogu shvatiti, jedino peludna analiza. Teško je da netko na oko može reći ovo je sigurno ili nije sigurno. Stavljaju čak eterična ulja u med. Kad otvorite staklenku meda i osjetite miris kadulje, to je sigurno patvorina jer med od kadulje nema nikakve veze s mirisom cvijeta ili lista kadulje – poručuje Ivan Lopina.

Tonci Plazibat/Cropix