Svaki drugi građanin Hrvatske ili njih 2,1 milijun naći će se u velikim problemima ostane li bez plaće ili nekih drugih prihoda jer ih 52 posto već sada ne može podmiriti neočekivani financijski izdatak. Toliko građana nema u pričuvi, u nekom svom crnom fondu, 2485 kuna, što je iznos nepredviđenog izdataka u prošloj godini, donosi Slobodna Dalmacija.
Što se statistike tiče, oni koji imaju toliko novca, mogu podnijeti neočekivani financijski udarac, a oni koji nemaju toliko kuna, ne mogu ga podnijeti. Ta se svota ne računa proizvoljno, nego je to iznos praga rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u prethodnoj godini. U Hrvatskoj je pretprošle godine mjesečni prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo bio 2485 kuna pa je taj iznos, ako se u međuvremenu ne revidiraju podaci, metar kojim se mjeri sposobnost podnošenja iznenadnih financijskih troškova u prošloj godini.
Ako je suditi po novom izvješću Eurostata, građani Hrvatske najteže podnose financijske šokove jer je veliki udjel onih koji ne mogu svojim vlastitim sredstvima, bez posuđivanja novca, zaduživanja ili posezanja za sredstvima koja su im nužna za podmirenje režija i prehrane, podmiriti neočekivani financijski udarac. U Hrvatskoj, koja prednjači udjelom stanovništva koje ne može podnijeti nepredviđeni trošak, 52 posto je takvih građana, što je najveći udjel u cijeloj Uniji u kojoj je takvog stanovništva 32 posto, dok ih je najmanje, samo 15 posto, na Malti.
Iz Eurostata kažu da se prema preliminarnim statističkim podacima, u EU-u gotovo svaka treća osoba prošle godine nije mogla suočiti s neočekivanim financijskim troškovima poput izdataka za operaciju, sprovoda, zamjene perilice rublja ili automobila. Navode da se znatno poboljšala sposobnost podnošenja neočekivanih troškova od 2012. godine, kada su zabilježili najveći udjel od 40 posto stanovnika Unije koji nisu mogli podnijeti nepredviđeni izdatak.
Upravo je ta sposobnost od presudnog značenja, osobito u slučaju gubitka prihoda, u današnjoj situaciji kada su gospodarstva mnogih zemalja svijeta u hibernaciji zbog usporavanja koronavirusa. Europska statistika bilježi da su u najvećoj opasnosti samačka kućanstva, njih 40 posto ne može se suočiti s neočekivanim financijskim troškovima, a posebno 56 posto samohranih osoba s djecom. Najmanji udjeli zabilježeni su u kućanstvima s dvije odrasle osobe, četvrtina takvih kućanstava ne može bez zaduživanja podnijeti neočekivani izdatak.
Premda je po ovom pokazatelju najlošija u cijeloj Europskoj uniji, Hrvatska je ipak napredovala od 2012. godine jer tada čak 67 posto njezina stanovništva nije moglo podmiriti nepredviđene financijske izdatke, dok ih je preklani bilo 52,9 posto, a lani 51,9 posto prema podacima Eurostata.
Borba s koronavirusom, usporavanje gospodarstva, otkazi i smanjivanje plaća dodatno će pogoršati situaciju. U prilog tome govori i izjava Zdenka Adrovića, direktora Hrvatske udruge banaka, koji je polovinom prošlog mjeseca bio rekao kako se za mjere odgode plaćanja prijavilo gotovo 40.000 građana i poduzetnika, a s obzirom na to da su procedure za podnošenje zahtjeva bile nedavno pokrenute, banke očekuju da će ta brojka znatnije rasti, piše Slobodna Dalmacija.
Od te je svote bilo gotovo 30.000 građana koji su podnijeli zahtjev za odgodu plaćanja kredita, mahom su tražili odgodu za nenamjenske kredite, a manji udio zahtjeva za moratorijem odnosio se na stambene kredite.
Nije dobro kad smo prvi na listi
EU zemlje prema udjelu građana koji ne mogu podmiriti iznenadne troškove:
Hrvatska - 52 posto
Latvija - 50 posto
Grčka - 48 posto
Cipar - 48 posto
Litva - 47 posto
Rumunjska - 44 posto
Bugarska - 36 posto