Izmjene i dopune Zakona o radu do kraja mjeseca bi trebale biti upućene u javno savjetovanje, a u najveću pozornost javnosti dosad je privukla najava produljenja radne dobi na 68 godina starosti za one koji žele toliko dugo raditi. To znači da poslodavci neće moći raskidati radni odnos s radnicima koji navrše 65 godina, ako to sami oni ne žele.
- Kako bi se postigao učinak duljeg zadržavanja radnika u svijetu rada, izlazi se ususret željama dijela radnika i potrebama tržišta rada koje se susreće s velikim problemom nedostatka radne snage. Međutim, upitno je hoće li to stvarno tako biti jer je vidljivo da najviše radnika nedostaje u takozvanoj operativi i onih s težim radnim uvjetima. Najslabija točka i veliko pitanje je tko će stvarno htjeti raditi u toj dobi, odnosno u kojim sektorima i zanimanjima je to realno, ili tko će stvarno moći raditi u toj dobi, poput građevinara, pojedinih turističkih radnika, vozača, komunalnih radnika na terenu, itd. – komentira Baldo Kovačević, predsjednik Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske.
Iz Libertasa u SSKH
Bivši zaposlenik i nekadašnji sindikalni povjerenik u dubrovačkom javnom prijevozniku Libertas, Kovačević govori i o pomacima koje bi novi zakon trebao donijeti.
- Prvi se put predviđa posebna mogućnost da sindikat za svoje članove ugovori veća prava poput, primjerice, malo veće božićnice, regresa i ostalih dodataka. Naravno, višegodišnje pitanje članstva prema radnicima koji nisu članovi, a koriste sva prava iz kolektivnog ugovora, donekle bi bilo ublaženo – napominje sugovornik.
Kovačević navodi i novele poput značajnog proširenja mogućnosti dodatnog rada za drugog poslodavca, načina i uvjeta povremenog i trajnog rada od kuće te na daljinu kao i propisivanje platformskog rada. Rad na daljinu uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije bit će moguće na način da je mjesto rada promjenjivo, a određuje ga radnik.
Neke od glavnih novosti u ZOR-u odnose se na dodatno ograničavanje sklapanja ugovora o radu na određeno kako bi se spriječile zlouporabe. Oko toga vladaju prijepori između sindikata i poslodavaca. Prema postojećem prijedlogu, kako navodi sindikalist, takav ugovor bio bi iznimka na tržištu.
Zadovoljan radnik više doprinosi
- U našim djelatnostima, kao i u svim drugima, veliki je broj ugovaranja radnog odnosa na određeno vrijeme što je vrlo nesiguran oblik rada i što je gore, još je prisutan dobar dio agencijskih radnika. Najzadovoljniji je radnik koji prvenstveno ima neku sigurnost, a to mu uz plaću velikim dijelom omogućuje ugovaranje stalnog radnog odnosa. Samo takav radnik može i mora više doprinositi svojim rezultatima rada. Sama činjenica da kod podizanja bilo kakvog kredita svaka banka traži potvrdu stalnog zaposlenja govori da se takav radnik i tim dijelom vezuje za poslodavca koji mu je pružio ugovor na neodređeno vrijeme. U prijedlogu o izmjenama i dopunama Zakona o radu dodatno bi se ograničavalo sklapanje ugovora o radu na određeno kako bi se spriječile zlouporabe i takav ugovor bio iznimka na tržištu – kaže Kovačević.
U tri godine moguća bi bila najviše tri uzastopna ugovora, ali uz valjano obrazloženje i uz nekoliko iznimaka.
- Jasno je da se želi ograničiti kratkoročne i uzastopne ugovore o radu na određeno, ali teško će se to moći obuzdati bez puno veće i jače kontrole nadležnih državnih institucija. Naravno, negdje su potrebni sezonci i dijelom agencijski radnici, pogotovo u turističkom sektoru i graditeljstvu. Dijelom je to primjenjivo i u komunalnim društvima koja rade u turističkim središtima zbog povećanog sezonskog posla i sigurno je da mora biti iznimaka, ali potrebno ih je jasno definirati i kontrolirati. Za tu vrstu sezonskog posla najpoželjnije je sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme – poručuje Baldo Kovačević.