Ako ste se sada odlučili zaposliti Filipinca ili Nepalca, doći će vam tek u svibnju. Provjerili smo izdavaju li se radne dozvole u istom roku za sve

- Na radnu dozvolu za djelatnika moram čekati 60 dana, a u nekim policijskim upravama taj se posao rješava puno prije – potužio nam se jedan dubrovački ugostitelj koji grčevito nastoji kompletirati radnu snagu, doduše dok doslovno stoji na pragu turističke sezone.

Čeka li se toliko na izdavanje radne dozvole pitali smo u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj.

-  Izdavanje dozvole za boravak i rad traje 15 dana, a u nekim slučajevima i dulje. Obzirom da je izdavanje dozvole za boravak i rad upravni postupak, krajnji rok za izdavanje dozvole je 60 dana, međutim, želimo napomenuti kako u ovoj Policijskoj upravi postupak ne traje toliko, već znatno kraće, a vrijeme čekanja u pravilu ovisi o formalnostima koje u pojedinim slučajevima treba obaviti, a koje nisu iste za svaku državu – ističu u PU.  

Zanimala su nas iskustva drugih dubrovačkih ugostitelja. Ante Vlašić, predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik, ima super iskustva s ‘uvozom‘ radne snage, a na izdavanje radnih dozvola nikad nije čekao više od tri tjedna. Zapošljava djelatnike iz BiH. 

Predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić

Božo Radić/cropix

- Za djelatnike iz susjednih zemalja to ide relativno brzo, jedino se, kakao sam čuo, čeka oko dva mjeseca za djelatnike iz Nepala i Filipina. Pogotovo iz Filipina jer njihova država ima posebne regulative za njihove izlaze. Nemam iskustva s time, ali znam da su oni koji su dovodili ljude s drugih kontinenata dulje čekali. Bi li to trebalo biti brže, apsolutno bi, ali ako ima nekakav faktor njihove države, njihovih konzulata, ako država iz koje dolaze ima svoje probleme, onda to nisu stvari na koje mi možemo utjecati – kaže Vlašić i dodaje:

- Očekujemo svake godine rast turističkih dolazaka, noćenja, prihoda, to netko mora odraditi. Moramo napraviti okvir koji će omogućiti da to što brže ide, a moramo se i mi naučiti. Dvije godine nisam zapošljavao nikoga izvana za vrijeme covida pa mi je, kad sam predavao zahtjev za radnu dozvolu, trebalo da se podsjetim svega ispočetka. Treba naći dobre ljude, ponovno stabilizirati poslovanje. Mi smo ponovno ‘project management‘, ustvari cijela država nam je ‘project menagement‘ zadnjih godinu i pol dana, nemamo mi standardno poslovanje, ne možemo se preko noći vratiti u ono što smo bili 2019. godine – smatra ugostitelj Vlašić.

Nije tajna da će ova sezona biti vrhunska, ali vrhunski će biti ako svi gospodarstvenici uspješno kompletiraju radnu snagu. Jer radnika nema, domaćih na kapaljku, oni iz regije još uvijek spašavaju situaciju dok i taj bazen ne presuši pa u zadnje u ‘igru‘ ulazi radna snaga iz azijskih zemalja. 

Nikolina Farčić predsjednica Ceha ugostitelja Udruženja obrtnika Dubrovnik i županijske Obrtničke komore 

Tonći Plazibat/cropix/Tonći Plazibat/cropix

Predsjednica Ceha ugostitelja Udruženja obrtnika Dubrovnik i županijske Obrtničke komore Nikolina Farčić smatra kako je brzina izdavanja radnih dozvola zadovoljavajuća premda se još puno može ubrzati i poboljšati.

- Sve i da imamo svu potrebnu dokumentacija zakonski okvir je najmanje 15 dana. Prijavljivanje u PU bi se svakako trebalo unaprijediti i ubrzati. Prijedlog bi bio davanje unaprijed zadanih termina po prijavama poslodavaca, povratnika informacija je li sve u redu s dokumentacijom i svakako dodatna digitalizacija samog postupka, ne samo za tri mjeseca budući da Dubrovnik, a i većina turističkih odredišta, imaju veće potrebe - kaže Farčić te dodaje:

- Predložili bismo i  više šaltera namijenjenih radu sa strancima u periodu pripreme sezone, dodatnu reorganizaciju kadra unutar PU, kao i pojednostavljivanje procedure prošlogodišnjim sezocima. Nekad su naše zahtjeve za potporama za radna mjesta u drugom sustavu dobijali djelatnici na primjer u Čakovcu tako da, ukoliko se sve umreži i digitalizira, vaš zahtjev unutar PU može dobiti i rješavati netko tko sjedi na šalterima s manjim opterećenjem unutar cijele Hrtvatske. To bi poboljšalo operativnost. 

Činjenica je, kaže, da se puno duže čekaju dozvole za djelatnike iz azijskih zemalja što je i razumljivo, te je moguće za takve i višemjesečno čekanje na  tražene dozvole. 

- Ove godine očekuje se još veći broj djelatnika iz Makedonije jer su iskustva obostrano bila zadovoljavajuća. Čekanje za njihove dozvole je oko mjesec dana kada se prijavljuje putem platforme Hrvatskog zavoda z azapošljavanje do obrade Policijske uprave. Nadamo se većoj koperativnosti nadležnih i unapređenju izdavanja dozvola iz razloga što će se potrebe za uvoznom radnom snagom nažalost sigurno povećavati - poručuje Farčić.

Nikolina Trojić, predsjednica HGK Županijske gospodarske komore Dubrovnik

Cropix/

Nikolina Trojić, predsjednica Gospodarske komore Dubrovnik, ističe kako ove godine možeo očekivati još veći broj izdanih radnih dozvola za radnike iz trećih zemaljau odnosu na lani. Većina uvezene radne snage odlazi u turizam, građevinu i poljoprivredu, a u novije i trgovinu.

Poslodavac koji želi uvesti radnike mora dobiti pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zahtjev se, pojašnjava, podnosi online putem obrasca.

- To ide dosta brzo najčešće u roku dva, tri dana. Zavod to proslijedi automatizmom na Policijsku pravu i to se isto relativno brzo riješi kroz par dana osim ako nije riječ o prekomorskim tržištima dakle ako traže nekoga od Azijata. Tu stvar traje i po dva, tri mjeseca jer je riječ o neusklađenosti sustava sigurnosti. Naši sigurnosni sustavi moraju provesti istraživanje tih ljudi kroz moguće kanale na tim dalekim tržištima. Kad je riječ o Europi, ide sve dosta brzo, kod Azije traje. Policija je još od lani apelirala da svi poduzetnici koji planiraju uvesti radnu snagu iz Azije na vrijeme podnesu zahtjev, barem četiri mjeseca prije – kaže Trojić i naglašava kako je sigurnost u turizmu na prvom mjestu:

- Nitko neće ubrzati sigurnosne provjere i procedure radi nekoga tko je čekao zadnji tren – komentira slučaj ugostitelja s početka priče.

- Onaj tko planira otvoriti objekt pred Uskrs, a pokrenuo je proceduru prije desetak dana računajući da je mjesec dana dovoljno za izdavanje radne dozvole našao se u takvom problemu. Ne ide to tako. Postoje europske procedure koje mi kao članica moramo slijediti. Međutim, ljudi čekaju hoće li i kako će biti, kalkuliraju hoće li imati domaćeg radnika ili Makedonca, i onda na kraju nastane strka, treba im čovjek za mjesec dana a procedura se zna da traje. Koliki god pritisak bio, u sigurnosnom aspektu ne postoji način koji će to ubrzati.

Božo Radić/Cropix

U Županiji će, smatra sugovornica, sigurno trebati do pet tisuća uvezenih radnika u turizmu.

- Prošle godine nismo imali kapacitete u punom obimu još uvijek je bio ostatak covid režima. Nisu bile dobre avionske konekcije tako da nismo imali pune kapacitete rada. Ove godine to više nije pitanje. Imamo proširenje smještajnih kapaciteta, širenje mreža avio povezanosti, imamo Pelješki most, otvoreno je više hotela i privatnog smještaja, tako da definitivno ove godine imamo daleko veću potražnju – kaže Trojić i dodaje kako će sezona biti odlična u smislu potražnje, a financijski to neće biti na razini 2019. godine.

Najviše je i dalje uvezene snage iz BiH, Srbije, Makedonije, Albanije, Kosova a potom Nepal, Tajland, Indija, Filipini... Najveća potreba za uvezenom radom snagom je i dalje u građevini i turizmu, koji više ne mogu egzistirati bez uvezene radne snage. ‘Da nema Albanaca i Kosovara u građevini uopće ne bi imali osoblja‘, zaključuje Trojić.