Trebali smo biti generacija koja se opušteno izležava na plaži dok kompjutori umjesto nas obavljaju sav posao. Sjećam se kako sam u mladosti gledao emisije na televiziji u kojima se govorilo kako će s razvojem kompjutora ljudi raditi znatno manje. Jesam li nešto propustio? Što je pošlo po krivu? Svaka generacija u određenom razdoblju života za sebe misli da je upravo ona ta posebna, “sretna generacija”. Moja je obilježena tehnologijom u svim formama. Rođen sam prije mobitela, kompjutora, prije nego je nastala www forma, i da, znam da sam ostario.
Izum rote
Zbog nastanka i brzog razvoja digitalne ere moja generacija misli da je upravo ona ta “odabrana generacija”. Nipošto ne želim zanijekati da je sve bilo fascinantno i zbunjujuće u isto vrijeme i istom omjeru, ali jednostavno, ne osjećam da smo nešto posebno.
Vratimo li se u prošlost, prelistamo li stranice povijesti pronaći ćemo zaista “posebne generacije” i to gotovo na svakom koraku. Već 100.000 godina, još tamo od početka ljudskog puta započetog u Africi (da, svi smo mi u srcu Afrikanci), ljudi “jašu” na krivulji učenja i sticanja znanja. Možete li samo zamisliti kakav je kotač tj. rota bio izum? Govori se da je to najveći čovjekov izum jer je nastao isključivo kao rezultat ljudskog rada. Sretna generacija
U prirodi ne postoji ništa što je čovjeku moglo poslužiti kao poticaj za nastanak i funkciju kotača. Ili recimo, tisak na papiru (papirusu), onodobni kompjutori 15. stoljeća (hvala gospodinu Gutenbergu). To je bio pr(a)vi pokretač društvene mobilnosti, prije toga ljudi nisu imali pristup pisanoj riječi na toj razini. Možemo reći da je te 1440. godine čovjek stupio u svijet pisane riječi čime je započela era masovne komunikacije.
Bio je to prvi korak prema društvenim mrežama, iako sumnjam da bi se na Gutenbergovim materijalima mogli pronaći emoji. Ili recimo, razvoj industrije u 18. stoljeću koji je promijenio način putovanja ljudi i robe – kako li je ta generacija mislila da je posebna. Međutim, svaka je generacija imala nusprodukt zbog kojeg je “začeto” globalno zatopljenje, a atmosfera se zasitila ugličnim monoksidom. Prošlo je “samo” 500 godina otkad su Europljani otkrili novi kontinent.
Zamislite šok kad se proširila vijest da je s druge strane oceana nova zemlja - Amerika. Ili 200 godina nakon Amerike kad je otkrivena Australija. Ako pratite moju priču onda vidite da je tisak otkriven prije nego je Kolumbo otkrio Ameriku. Kad kažem otkrio govorim to sa zadrškom, jer Amerika je već tada bila i još je uvijek zemlja mnogobrojnog autohtonog stanovništva.
Otkriće otkrivenoga
Ili generacija na samom kraju 19. stoljeća kada je nastao auto-motor i otkrivena i u funkciju stavljena električna energija (veliko hvala gospodinu Tesli), koja je zauvjek promijenila živote ljudi. Svaka je generacija posebna, ne samo naša. Kad bih mogao birati, odabrao bi razdoblje renesanse, ere u kojem je počelo oblikovanje modernog svijeta. Ukratko: Martin Behaim izradio je prvi globus. Magellan ga je oplovio.
Kolumbo je stigao do Amerike. Šekspir je pisao. Michelangelo slikao. Leonardo da Vinci je radio sve moguće, teško nabrojivo. Bartolomeu Diaz je istraživao. Feudalizam propao. Kapitalizam započeo. Kopernik je redefinirao sunčev sistem. Galileo istraživao svemir. Isaac Newton otkrio gravitaciju. Zaista, izgleda kao jedno od najboljih perioda za život.
Znanost, umjetnost, filozofija, društvene znanosti, jezik, vlast, religija, sve se tada zauvijek izmjenilo. A naša generacija se uzbuđuje oko toga što možemo poslati SMS ili zbog online bankinga!? A neš’ ti…. Ne želim biti “onaj s lošim vijestima”, ali ovo naše vrijeme zaista nije ništa posebno, ili bolje rečeno, ništa posebno u usporedbi s prethodnim generacijama.
Veliki George Orwell jednom je napisao “Svaka generacija za sebe misli da je inteligentnija od prethodne i mudrija od naredne.” A povijest i buduće generacije sudit će nas po odlukama koje danas donesemo. Naši će nas unuci kriviti ili možda zahvaljiivati što smo bili hrabri i mislili na njihovu budućnost. Živi bili pa vidjeli!