Izložba „Marin Držić – hrvatski Shakespeare: iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne baštine“ gostovala je od 22. srpnja do 17. rujna u prostoru Nacionalne knjižnice Braidense u Milanu. Izložba u organizaciji Grada Dubrovnika, Doma Marina Držića i Nacionalne knjižnice Braidense iz Milana, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Turističke zajednice grada Dubrovnika i Javne ustanove Rezervat Lokrum nastavak je dugogodišnje i plodne suradnje Doma Marina Držića i Nacionalne knjižnice Braidense. Autorica projekta je književna povjesničarka i kritičarka, profesorica na Sveučilištu u Dubrovniku, doktorica znanosti Katja Bakija.
Na izložbi je predstavljeno stotinjak naslova iz povijesti hrvatske književnosti i kulture tiskanih u razdoblju od XVI. do XX. stoljeća uz dvadesetak geografskih karata. Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić podsjeća da je duga povijest suradnje Doma Marina Držića i Nacionalne knjižnice Braidense te Cristiana Pambianchija, kao što je i iznimna povezanost Grada Dubrovnika i Grada Milana putem pisane riječi.
Međunarodna potvrda
- Upravo na inicijativu i nesebičnoj pomoći kao i predanom radu ravnatelja Pinacoteca di Brera i Nacionalne knjižnice Braidense Jamesa Bradburna, bivše ravnateljice Marielle Goffreddo i Cristiana Pambianchija, istinskog prijatelja Grada Dubrovnika i Republike Hrvatske, uspostavljen je most i čvrsta, prijateljska suradnja između naše Ustanove i čuvene te jedne od najljepših europskih knjižnica, Nacionalne knjižnice Braidense iz Milana, u kojoj su pohranjena vrijedna izdanja Držićevih djela, prvotisci i jedini sačuvani primjerci na svijetu, iz 1551. godine ("Tirena" i "Pjesni ljuvene"), suradnja koja je rezultirala posudbom tih raritetnih izdanja i njihovim izlaganjem u Domu Marina Držića, u za nas, iznimnoj značajnoj 2017. godini, kad smo obilježavali 450. obljetnicu smrti našeg najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića.
Naime, u Domu Marina Držića 8. srpnja 2017. upriličilo se predstavljanje prvotisaka (editiones principes) Držićevih djela iz 1551. pohranjenih u Nacionalnoj knjižnici Braidense u Milanu. Radi se o dva prvotiska, iz 1551., „Tireni“, drami u pet činova, pisanoj dvostruko rimovanim dvanaestercima (1690 stihova). Prvi je put objavljena 1551. u Veneciji: Tirena, komedija Marina Držića, prikazana u Dubrovniku godišta MDXLIII, u kojoj ulazi boj na način od moreške i tanac na način pastirski (sign. Racc. Dramm. 2049), u tiskari Andree Arrivabenea, čije se ime ne pojavljuje na naslovnici, nego samo pseudonim „Al segno del Pozzo”. Drugi prvotisak PIESNI MARINA, | DARXICHIA VIEDNO | STAVGLIENE | SMNOSIM | DRVSIM LIEPIM | STVARMI | M. D. L I (sign. Racc. Dramm. 2048) objavljen je u Veneciji u tiskari Niccolòa Bascarinija, također 1551. godine. Ta izdanja koja su se dugo smatrala izgubljenima pronašao je gospodin Ennio Stipčević 2007. u milanskoj Biblioteci Nazionale Braidense. Treća knjiga, od ranije poznata, "Tirena", komedija Marina Držića, tiskana je u venecijanskoj tiskari Marca Ginammija 1630. godine (sign. Racc. Dramm. 2045.).
- Nadalje, prije početka pandemije koronavirusa, 30. siječnja 2020. u Lazaretima se upriličilo otvorenje izložbe „Iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne baštine“ zbirke Pambianchi – Kramarić/Dal tesoro del patrimonio letterario culturale croato ed europeo Collezione Pambianchi – Kramarić koja je predstavila najvrjednija izdanja, knjige, vedute i zemljovide iz privatne zbirke talijanskog odvjetnika, bibliofila i osvjedočenog prijatelja Dubrovnika i Hrvatske Cristiana Pambianchija u autorskom izboru povjesničarke književnosti, doktorice znanosti Katje Bakije. Naposljetku, ovaj projekt je potkraj 2020. dobio i svoju međunarodnu potvrdu kad smo zaprimili radosnu vijest kako je u godišnji program za 2021. jedne od najznačajnijih kulturnih institucija u Milanu i Italiji, ustanove Pinacoteca di Brera, koja slavi 200. obljetnicu Napoléonove smrti i 700. godišnjicu Danteove smrti, uvrštena izložba „Marin Držić - hrvatski Shakespeare“, navodi ravnatelj Doma Marina Držića.
Međutim, ovaj projekt nije samo zabilješka trenutka, njezin odjek ide daleko u budućnost.
- Izložba „Marin Držić - hrvatski Shakespeare: iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne baštine“, rezultat sinergije hrvatskih i talijanskih institucija, Grada Dubrovnika i brojnih prijatelja iz Milana, ostavit će u Hrvatskoj i Talijanskoj Republici trajne tragove i dodatni je zalog za buduće mostove između dva grada, Dubrovnika i Milana i dvije susjedne i prijateljske zemlje, Italije i Hrvatske. Upravo ovakvi projekti međunarodne suradnje imaju za cilj brendirati Držića kao jednog od najistaknutijih hrvatskih pisaca uopće i najvažnijih autora europske renesansne komediografije. To je mjesto koje mu nedvojbeno pripada i upravo ovakvi projekti zajedničke suradnje jesu prozori u svijet i afirmacija hrvatske kulture kroz Marina Držića, podsjeća Matić koji otkriva i kakve su bile reakcije:
- Izložba koju je dosada razgledalo tisuću posjetitelja polučila je veliko zanimanje talijanskih medija, a povodom otvorenja izložbe održana je iznimno uspješna i posjećena online konferencija za talijanske medije sa 106 akreditiranih novinara. Nakon press konferencije uslijedilo je snimanje dokumentarnog filma o izložbenom projektu „Marin Držić - hrvatski Shakespeare / Marino Darsa, Lo Shakespeare Croato“ koji će kao promotivni materijal biti dostupan na mrežnim stranicama Nacionalne knjižnice Braidense, a u izložbenom prostoru Sala di Maria Teresa prikazuje se promotivni film Turističke zajednice grada Dubrovnika "Dubrovnik and Time" i film o prirodnim ljepotama Rezervata Lokrum. Iznimno smo ponosni što su glas o međunarodnom izložbenom projektu i našem Marinu Držiću prenijeli najvažniji talijanski tiskani i elektronički mediji, a svakako se među njima izdvaja najtiražniji dnevnik "Corriere della Sera" s nakladom od 300 tisuća primjeraka dnevno u tiskanom izdanju i s preko devet milijuna dnevnih posjeta sadržajima i četiri milijuna korisnika dnevno u elektroničkom izdanju, zaključuje Matić.
Žive stepenice povijesti
Bakija je podsjetila što su posjetitelji sve mogli pogledati.
- Kao autorica izložbe „Marin Držić – hrvatski Shakespeare: iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne baštine“ osjećala sam se privilegiranom što sam sudjelovala u jednom ovakvom projektu koji je potvrda međunarodne suradnje, prijateljstva i uvažavanja talijanskih i hrvatskih gradova i institucija, a istovremeno osjećala sam i veliku odgovornost i poštovanje prema našem zajedničkom projektu, prema velikom duhovnom blagu koje smo talijanskoj kulturnoj javnosti pokazali u Nacionalnoj biblioteci Braidense. Na izložbi je predstavljen izbor naslova tiskanih od XVI. do XX. stoljeća, pravi književni biseri koji svjedoče o bogatstvu hrvatske književnosti i jezika kojim je ta književnost stoljećima stvarana i pisana i preko kojeg je bila uključena u europske kulturne procese. Najznačajniji autor naše izložbe je veliki hrvatski komediograf Marin Držić, autor s, vjerojatno, najzagonetnijim i najtajnovitijim životopisom u povijesti hrvatske književnosti. Potrebno je stalno naglašavati kako je Držić Hrvatima ono što je Shakespeare Englezima, Dante Talijanima, Cervantes Španjolcima pa je mogućnost izlaganja jedinih za njegova života tiskanih djela koja su tiskana u Veneciji i čuvaju se u knjižnim zbirkama Braidense, veliki događaj za hrvatsku kulturu, objašnjava Bakija te dodaje:
- Značajne su nam talijanske postaje Držićeve životne i književne fortune – školovao se u Sieni, živio u Firenci gdje se u Archivio di stato čuvaju njegova urotnička pisma koja je pisao toskanskom vojvodi Cosimu Mediciju i njegovom sinu Francescu, radnja njegove najpoznatije i najprevođenije komedije “Dundo Maroje” događa se u Rimu, u Veneciji su tiskana njegova djela koje se čuvaju u Milanu, i u konačnici u Veneciji je umro i pokopan je u Zanipolo (Crkvi sv. Ivana i Pavla). Zbog činjenice da iza Držića nije ostalo puno materijalnih tragova njegova je talijanska ostavština, osobito dio koji se čuva u Braidense,važna je za hrvatsku i talijansku renesansnu književnost. Uključenost Držićevih talijanskih tragova afirmacija je hrvatske i talijanske kulturne baštine i doprinos recepciji Držića kao jednog od najvažnijih autora europske renesansne komediografije. Svoje mjesto na izložbi imala su i izdanja dubrovačkih, hrvatskih i europskih znanstvenika - matematičara, fizičara, astronoma, filozofa, diplomata i pjesnika Ruđera Boškovića i matematičara i fizičara Marina Getaldića te djela Nikole Vitova Gučetića, Benedikta Kotruljevića, Stjepana Gradića, Ignjata Đurđevića, Rajmunda Kunića, Sebastiana Dolcea. Kad je riječ o Talijanima koji su djelovali u Dubrovniku i isto tako ostavili veliki prinos u gradnji kulturnih mostova s jedne i druge strane Jadrana predstavljena su djela dubrovačkog tiskara i nakladnika Piera Francesca Martecchinia, te književnog povjesničara, filologa, profesora retorike na dubrovačkom Collegium Ragusinum i autora prve hrvatske gramatike Francesca Marije Appendinija i talijanskog pisca, prirodoslovca i prosvjetitelja Alberta Fortisa čija su djela dio zbirke Pambianchi-Kramarić, navela je Bakija.
Za kraj, književna povjesničarka naglašava što se još htjelo postići izložbom.
- Ovaj projekt doživjela sam kao duhovni most koji su tijekom stoljeća gradili književnici s obala zajedničkog nam mora. Iako smo prvenstveno željeli ukazati na položaj hrvatske književnosti na europskom kulturnom zemljovidu željeli smo i svjedočiti o snažnim i dubokim književnim i kulturnim hrvatsko-talijanskim vezama, plodnom utjecaju talijanske književnosti i kulture, osobito u razdoblju renesanse, jer u neumoljivoj prolaznosti i brzini života knjige doista jesu riznice sjećanja i „žive stepenice povijesti“, zaključila je Bakija.