Čitanost knjiga u Hrvatskoj opada: Najviše čitaju visokoobrazovani, oni dubljeg džepa i građani Zagreba

Istraživanja čitanosti knjiga, koje se kontinuirano godinama provodi za netom otvorenu Noć knjige, pokazuje da broj ljubitelja knjiga postupno posljednjih godina u Hrvatskoj opada, piše Jutarnji.

Istraživanje provedeno na uzorku od tisuću sudionika reprezentativnih po dobi, spolu i regiji u razdoblju od 1. do 18. ožujka 2022. godine metodologijom osobnog intervjuiranja u kućanstvima, pokazalo je da je posljednju godinu dana samo 42 posto građana starijih od 16 godina pročitalo barem jednu knjigu.

Rezultati su nešto niži nego prošle godine, kad je na isto pitanje pozitivno odgovorilo 45 posto sudionika, što nije velika razlika i može ostati u okviru statističke pogreške, ali je pad uočljiv kad se podaci usporede s onima iz 2020., kada je najmanje jednu knjigu pročitalo 49 posto građana.

To pokazuje lagani pad u čitanosti knjige, kazala je Tamara Kraus iz Agencije Kvaka koja je provela istraživanje.

Među osobama koje čitaju, najviše je onih koje pročitaju dvije knjige godišnje, a među čitačima i dalje su najviše visokoobrazovane osobe (70 posto), osobe čiji su prihodi kućanstva iznad 13 tisuća kuna (61 posto), oni koji žive u Zagrebu i okolici (52 posto), te ženske osobe (48 posto).

Za objašnjenje pada čitanosti Tamara Kraus poziva se na odgovore iz istraživanja provedena 2019. godine, prema kojem ispitanici tri stvari smatraju ključnim za čitanje. To su potreban angažman, tj. da netko odluči nabaviti knjigu i odvojiti za čitanje svoje vrijeme, te i disciplina i koncentracija.

Koliko su strategije i politike koje se vode uspješne najbolje govore podaci da 58 posto naših sugrađana nije u posljednjih godinu dana uzelo knjigu u ruku. Velik broj podataka govori da se taj loš trend nastavlja.

Na pitanje gdje nabavljaju knjige koje čitaju, najviše čitatelja reklo je da ih posuđuje u knjižnicama, 43 posto. Oko 36 posto građana kupuje knjigu, 29 posto ih posuđuje od prijatelja, 21 posto kaže da ju je dobilo na poklon, a devet posto je ili fotokopiralo ili preuzelo knjigu s interneta.

Najviše osoba čita beletristiku, 65 posto, publicistiku 30 posto i stručne knjige 27 posto, dok su na začelju čitanosti priručnici s 22 posto, dječje knjige, 13 posto, umjetnost devet posto i strip sedam posto, piše Jutarnji.