Promatrane populacije divljih vrsta – sisavci, vodozemci, reptili i ribe – u prosjeku su manje za 69 posto od 1970. godine, ističe se u četvrtak, 13. listopada, objavljenom WWF-ovu Izvješću o stanju planeta (Living Planet Report, LPR 2022). Izvješće naglašava da je stanje prirode ozbiljno narušeno i upozorava vlade, tvrtke i javnost da hitno uvedu promjene kojima će zaustaviti uništavanje biološke raznolikosti, prenosi Slobodna.
Do sada najveća baza podataka, koja obuhvaća gotovo 32.000 populacija 5230 vrsta, Indeks života na planetu, koji je u okviru Izvješća napravilo Londonsko zoološko društvo (Zoological Society of London, ZSL), pokazuje da je posebno oštar pad zabilježen među populacijama promatranih kralješnjaka u tropskim krajevima.
Gubitak divljih životinja
Izvješće pokazuje kako su svuda u svijetu glavni uzroci smanjenja populacija divljih životinja degradacija i gubitak staništa, eksploatacija, uvođenje invazivnih vrsta, zagađenje, klimatske promjene i bolesti. Neki od ovih uzroka utjecali su na gubitak afričkih divljih životinja od 66% tijekom promatranog razdoblja, kao i na ukupan pad od 55% u Aziji i Pacifiku.
WWF je izrazito zabrinut zbog ovog trenda jer je riječ o krajevima s najvećom bioraznolikošću na svijetu. Podaci iz Indeksa posebno upozoravaju na to da su između 1970. i 2018. promatrane populacije divljih životinja u Latinskoj Americi i u predjelu Kariba opale u prosjeku za 94%
Za manje od jednog ljudskog vijeka, broj promatranih populacija slatkovodnih životinja smanjen je u prosjeku za 83%, po čemu ova grupa vrsta prednjači u odnosu na sve druge. Gubitak staništa i prepreke na migratornim putevima čine oko jedne polovine svih opasnosti koje prijete promatranim vrstama migratornih riba.
Osvrćući se na ove nalaze, Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala, kaže:
– Suočeni smo s dvjema kriznim situacijama izazvanim ljudskim djelovanjem – klimatskim promjenama i gubitkom bioraznolikosti, koji ugrožavaju dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Ovo Izvješće iznosi šokantne brojke. Ako želimo zaustaviti i preokrenuti gubitak prirode te osigurati zdravu budućnost za ljude i prirodu, odgovor mora biti promjena sustava.
Svjetski čelnici koji će se u prosincu ove godine sastati na 15. konferenciji potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti imat će jedinstvenu priliku ispraviti krivulju u korist ljudi i planeta. WWF se zalaže za to da čelnici postignu sporazum sličan Pariškom dogovoru, kojim se obvezuju da će zaustaviti gubitak bioraznolikosti.
Opasna izgradnja hidroelektrana
– Na konferenciji o bioraznolikosti COP15 čelnici će imati priliku obnoviti naš narušen odnos sa svijetom prirode i osigurati zdraviju, održiviju budućnost za sve, uz ambiciozni globalni sporazum o bioraznolikosti koji pozitivno utječe na prirodu. U uvjetima sve izraženije krize s kojom se priroda suočava, neophodno je da ovaj sporazum omogući hitno djelovanje na terenu, uključujući transformaciju sektora koji dovode do gubitka prirode, i financijsku podršku zemljama u razvoju – ističe Lambertini.
– Prema najnovijim podacima za Europu, iako populacije ptica i sisavaca bilježe pozitivne trendove, vodozemci, reptili i populacije slatkovodnih riba su u opadanju uglavnom zbog izgradnje, dobrim dijelom nepotrebne, hidroenergetske infrastrukture – ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
– Globalno smanjenje populacija slatkovodnih vrsta za čak 83% upozorava na kritično stanje vodenih ekosustava, bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji. I naše velike zvijeri – vuk, medvjed i ris, pri čemu je ris ne tako davno bio istrijebljen s nekih staništa – danas su suočene s problemom opstanka. More nam je gotovo posve izlovljeno, a iako su znanstvenici predviđali da će 2048. biti više plastike nego ribe u morima, ako je suditi po sadašnjim pokazateljima, to će stići puno ranije – objašnjava Kalauz.
