Hrvatska Vlada užurbano radi na definiranju paketa mjera kojima bi trebao biti ublažen nadolazeći udar poskupljenja energenata na standard građana. Premijer Andrej Plenković već je najavio kako će te mjere biti osmišljene i predstavljene prije 1. travnja, kad bi temeljem hrvatskog regulatornog okvira trebale na snagu stupiti nove, višestruko veće, cijene prirodnog plina za dominantni dio kućanstava koja se tim energentom koriste, a u javnosti su se dosad mogle čuti informacije kako je jedna od ključnih mjera koje Vlada promišlja i snižavanje stope PDV-a na prirodni plin s trenutnih 25 na 13 posto.
Ipak, kako doznaje Jutarnji list, realna je mogućnost da se Vlada odluči na značajniji porezni rez, pa PDV na plin smanji na 5 posto ili čak privremeno ukine naplatu PDV-a na taj energent.
Iako konačna odluka o razmjeru poreznog rasterećenja još nije donesena, trenutno se rade simulacije utjecaja koji bi svaki od tih scenarija imao na finalnu cijenu plina koju plaćaju potrošači, ali i na stabilnost državnog proračuna, koji je posebno važna stavka u godini kad Hrvatska želi zaključiti proces pristupanja eurozoni. Utoliko se razgovori o optimalnom pristupu - već tradicionalno - vode na relaciji Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Cijene divljaju
Dok su u resoru potpredsjednika Vlade Zdravka Marića skloniji opreznijem pristupu, te izjednačavanju stope PDV-a na plin sa stopom koja se plaća na električnu energiju (a koja od 2017. iznosi 13 posto), ministar gospodarstva Tomislav Ćorić navodno se zalaže za snažniju intervenciju, argumentirajući to logikom da, u trenucima kad cijena plina na europskim burzama divlja, država ima obvezu sav višak prihoda koji bi temeljem tog rasta cijene ostvarila vratiti građanima i poduzećima koji će u svakom slučaju biti suočeni s radikalnim rastom troškova.
Preliminirani izračuni koje je za potrebe Vlade izradila Hrvatska energetska regulatorna agencija otprilike potvrđuju te zaključke. Prema tim podacima, u slučaju realizacije najgoreg mogućeg scenarija - a to je da trenutna povijesno visoka cijena plina ostane takva sve do ranog proljeća - godišnji trošak za plin za prosječno hrvatsko kućanstvo koje koristi oko 15 tisuća kilovatsati godišnje porastao bi za oko 3700 kuna.
Rezanjem stope PDV-a na 13 posto, to poskupljenje bilo bi smanjeno na oko 2900 kuna, a rezanjem na 5 posto na 2300 kuna. Kada se PDV na plin uopće ne bi naplaćivao, prosječno kućanstvo bi svejedno bilo suočeno s rastom troškova od dvije tisuće kuna.
U tom kontekstu, jak argument za rezanje PDV-a svakako je činjenica da uz tako visoku cijenu plina prihodi državnog proračuna od PDV-a mogu biti stabilni i uz primjenu bitno niže stope oporezivanja. U 2020. godini - kad su cijene plina bile na povijesno niskim razinama, država je od PDV-a ostvarila oko 1,2 milijarde kuna prihoda.
Na razini državnog proračuna predloženog za 2022. godinu radi se o 0,7 posto proračuna, što je naizgled malo, ali sigurno nije beznačajno u trenucima kad Hrvatska ganja stroge "maastriške" kriterije o dopuštenom proračunskom deficitu kao uvjetu uvođenja eura. S druge strane, negativni efekt primjene niže stope PDV-a imao bi utjecaj tek na tri kvartala ove proračunske godine, od čega je u dva potrošnja plina vrlo niska. Utoliko, projekcije govore da bi i uz primjenu stope PDV-a od 5 posto država ove godine na toj stavki inkasirala više od milijardu kuna. Uz ukidanje PDV-a na plin, projicirani proračunski "gubitak" iznosio bi oko pola milijarde kuna.
Ti iznosi svakako ne predstavljaju neizdrživ udarac za proračun, pogotovo zato što svaka ovakva mjera djeluje i antiinflacijski, te indirektno utječe na rast BDP-a, no Vladin oprez je razumljiv s obzirom na to da će, osim u plinskom sektoru, određene intervencije biti nužne i u segmentu električne energije, gdje se također očekuju poskupljenja i konzekventni rast broja "ugroženih" potrošača. A svi potrošači plina ujedno su i potrošači električne energije.
Utoliko, u Vladi će, prije donošenja bilo kakvih odluka, pokušati procijeniti utjecaj cijelog paketa mjera, kako na fiskalne pokazatelje, tako i na životni standard građana.
Privremeni režim
Privremeno smanjenje energetskih poreza i naknada jedna je od mjera koje je Europska komisija preporučila državama članicama kao alate za ublažavanje utjecaja trenutačne krize na energetskim tržištima Starog kontinenta.
Četiri države članice - Češka, Francuska, Rumunjska i Italija - dosad su provele takve mjere, a najradikalnija u tom pogledu bila je Češka, koja je u studenom prošle godine potpuno ukinula naplatu PDV-a na prirodni plin i električnu energiju, te se obvezala da će taj privremeni režim biti na snazi barem do 31. prosinca 2022.
Čak sedam država članica uvelo je i posebne mjere kojima je subvencionirana cijena energije za ugrožene kupce, a kako Hrvatska već ima socijalni program energetskih vaučera za električnu energiju, moguće je da će dio Vladina paketa biti i neka forma proširenja primjene tog instrumenta.