U Hrvatskoj ima približno tisuću ljudi koji imaju osobno financijsko bogatstvo vrijedno između 20 i 100 milijuna dolara, dok osobno financijsko bogatstvo velike većine stanovništva (3,3 milijuna građana) ne doseže 250 tisuća dolara, otkriva Globalno izvješće o bogatstvu (eng. Global Wealth Report 2023) koje je objavio Boston Consulting Group.
Za globalno istraživanje, uključujući i Hrvatsku, BCG je koristio podatke temeljene na globalnom sustavu nacionalnih računa (SNA), dobivene od središnjih i poslovnih banaka. Pokazalo se kako nešto manje od 20 tisuća građana Hrvatske posjeduje financijsku imovinu u vrijednosti između 250 tisuća i milijun dolara, dok približno 4100 Hrvata posjeduje financijsku imovinu između jednog i dvadeset milijuna dolara, prenosi Jutarnji list.
Prema dostupnim podacima, financijsko bogatstvo u Hrvatskoj raslo je u razdoblju od 2017. do kraja 2022. po godišnjoj stopi od 7,1 posto i dosegnulo približno sto milijardi dolara, odnosno 0,1 bilijun, a očekuje se da će od kraja 2022. do 2027. rasti po godišnjoj stopi od oko 5,9 posto. Hrvatski udio u ukupnom financijskom bogatstvu istočnoeuropske regije iznosio je na kraju 2022. samo 2,1 posto.
Važno je naglasiti da prema imovinskim klasama financijsko bogatstvo ne uključuje tzv. realnu imovinu, konkretno nekretnine, trajna dobra široke potrošnje kao što su automobili i brodovi, kao ni nemonetarno zlato ili druge plemenite kovine. Vrijednost ove klase imovine rasla je u razdoblju od 2017. do 2022. po godišnjoj stopi od pet posto te je dosegnula oko 200 milijardi dolara, prema podacima koje je prikupio BCG.
- Raspodjela financijskog bogatstva u Hrvatskoj pokazuje puno zdraviju i egalitarnu sliku jer oko 75 posto ukupnog financijskog bogatstva posjeduju oni s manje od 250 tisuća dolara, dok je to na globalnoj razini tek 32 posto, a ultrabogati ljudi, koji raspolažu s preko 20 milijuna dolara financijskog bogatstva, posjeduju samo šest posto ukupnog financijskog bogatstva u Hrvatskoj za razliku od više od 20 posto u svijetu - rekao je Tomislav Čorak, direktor i partner BCG-a.
Dodao je kako se Hrvatska ističe i visokim udjelom financijskog bogatstva u dugoročnim mirovinskim i životnim osiguranjima (29 posto u odnosu na istočnoeuropski prosjek od devet posto. Istodobno, depoziti i gotovina predstavljaju 50 posto ukupnog bogatstva hrvatskog naroda, što je iznad istočnoeuropskog (46 posto) i svjetskog (30 posto) udjela.
- U takvom okruženju visoke inflacije to bi moglo rezultirati gubicima stvarne vrijednosti osobnog bogatstva - smatra Čorak.
Za razliku od Hrvatske, gdje je financijsko bogatstvo pojedinaca u 2022. u odnosu na godinu ranije raslo po stopi od pet posto, dok je na globalnoj razini palo za četiri posto, prvi put nakon 15 godina. Globalno financijsko bogatstvo iznosi 255 bilijuna dolara, a očekuje se da će pad biti kratkotrajan jer se očekuje oporavak bogatstva do kraja ove godine, odnosno rast od pet posto, na 267 bilijuna dolara. Globalna vrijednost financijske imovine pala je zbog inflacije i rasta kamatnih stopa te zbog loših rezultata na tržištima kapitala koji su bili posljedica geopolitičkih neizvjesnosti izazvanih ratom u Ukrajini. Prema BCG-u je pozitivno to da su zahvaljujući odluci pojedinaca da se posvete rizičnijim ulaganjima gotovina i depoziti u bankama porasli za 6,2 posto.
Globalno je povećana ukupna vrijednost stvarne imovine - nekretnina, trajnih dobara široke potrošnje, zlata i drugih plemenitih metala. Vrijednost stvarne imovine, koja uključuje imovinu kao što su nekretnine, trajna potrošna dobra i umjetnine, također je porasla za 5,5 posto na 261 bilijun dolara, piše Jutarnji list.
Regije rastu različitim stopama - financijsko bogatstvo je 2022. nastavilo rasti u Aziji i Pacifiku, na Bliskom istoku, u Africi i Latinskoj Americi 2022., ali je palo u Sjevernoj Americi i Europi. Očekuje se da će Hong Kong prestići Švicarsku kao najveće svjetsko središte privatnog bankarstva do kraja 2025. zahvaljujući visokoj stopi rasta imovine pod upravljanjem. Singapur je također jaki konkurent, koji se smatra sigurnim ulazom u azijsko-pacifičku regiju. Ujedinjeni Arapski Emirati su privukli sredstva iz raznih regija, uključujući istočnu Europu, i predviđa se da će doživjeti zdravu stopu rasta od 10 posto svog financijskog bogatstva u sljedećih pet godina.