Kako su tržišta i očekivala, Europska središnja banka je najavila da će, uz prestanak kupnje obveznica, 1. srpnja ujedno podići kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, prvi put u više od desetljeća. Time završava era ultralabave monetarne politike negativnih kamatnih stopa i masovne kupnje obveznica. Depozitna stopa za banke, umjesto 0,5 posto ispod nule, od srpnja će biti minus 0,25 posto. Ponovno podizanje kamatnih stopa ECB je najavio za rujan, a moglo bi biti i veće od srpanjskog, ako se pogoršaju izgledi za inflaciju. Ona je dosegla rekordnih 8,1 posto, a ECB je još jednom povisio svoje projekcije inflacije za ovu godinu, sada očekujući da će u prosjeku iznositi 6,8 posto (prethodna prognoza 5,1 posto). U 2023. predviđa da će iznositi 3,5 posto, a godinu potom 2,1 posto, koliko ECB i želi i bude, piše Jutarnji list.
Između 25 članova odbora ECB-a postoji suglasnost o potrebi podizanja kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacija, ali postoji i razilaženje oko same dinamike pooštravanja monetarne politike. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde i glavni ekonomist Philip Lane već su ranije naznačili povećanje za četvrtinu boda na sastancima ECB-a u srpnju i rujnu, ali mnogi su se zalagali da ono bude 50 baznih bodova. Prema očekivanjima tržišta, kamatni ciklus će završiti ujesen 2023. s depozitnom stopom između 1,5 i 1,75 posto, ali ne isključuje se mogućnost da to bude i više, da ECB prijeđe na restriktivnu monetarnu politiku.
Utjecaj rata
Uz pritisak rasta inflacije, prisutan je i strah od recesije, osobito u slučaju mogućeg prekida opskrbe plinom iz Rusije. Dužnosnici ECB-a izrazili su da su zabrinuti jer je ruska invazija na Ukrajinu pogodila "povjerenje, potrošnju i ulaganja", što ujedno slabi izglede eurozone za rast.
"To remeti trgovinu, dovodi do nestašice materijala i pridonosi visokim cijenama energije i roba. Ti faktori i dalje će opterećivati povjerenje i usporavati rast, posebno u bliskoj budućnosti", rekao je ECB. Iako pojedini ekonomisti smatraju da bi ruska invazija mogla iduće godine eurozonu gurnuti u recesiju, u središnjoj banci to ne smatraju vjerojatnim. "Stvoreni su uvjeti za nastavak rasta gospodarstva zbog njegova ponovnog otvaranja, snažnog tržišta rada, državne potpore i uštede prikupljene tijekom pandemije", objašnjava ECB.
S rastom kamatnih stopa, međutim, vrlo je izgledno da će doći i do povećanja razlika u troškovima zaduživanja različitih država članica. Zemlje s većim iznosom javnog duga, kao što su Italija, Španjolska i Grčka, već su zabilježile da su prinosi na njihove državne obveznice naglo porasli od manje zaduženih Njemačke ili Francuske. Veće prinose, naravno, ulagači traže i na hrvatske obveznice.
"U skladu s kretanjima na globalnim financijskim tržištima, u Hrvatskoj su kratkoročni i dugoročni troškovi financiranja države nastavili blago rasti", navodi Savjet HNB-a nakon sjednice održane u srijedu. Međutim, dodaje: "Pooštravanje uvjeta financiranja zasad se ne prelijeva na kamatne stope na kredite stanovništvu i poduzećima, koje su se u travnju blago smanjile".
Kad je riječ o kreditima, oni su nastavili rasti, s pet na 6,5 posto u travnju, pri čemu osobito poduzećima. "Rast kreditne potražnje poduzeća vjerojatno je povezan s većim troškovima nabave uvoznih energenata i sirovina, kao i s nastojanjima poduzeća da zaduživanjem uz postojeće povoljne uvjete preduhitre očekivani porast troškova zaduživanja", objašnjava HNB.
Hoće li uskoro doći i do povećanja kamatnih stopa u poduzećima, čini se, ovisit će o tome kakve je tko uvjete ugovorio. Centralna banka je nedavno izvijestila da je nastavljen dugogodišnji trend pada vrijednosti nacionalne referentne stope (NRS), koja služi za određivanje promjenjive kamatne stope u ugovorima. Od 24 indeksa NRS-a smanjilo se njih 14, između jednog i tri bazna boda (0,01 do 0,03), a među njima su i dva najzastupljenija u ugovorima o potrošačkim kreditima: šestomjesečni NRS-ovi vezani uz euro i kunu.
Tako su i banke koje NRS koriste kao parametar za promjenjive kamate ovih dana obavijestile, kao i uvijek do sada, da će im se u idućih šest mjeseci kamatna stopa na postojeće kredite smanjiti. Prije nekoliko dana, primjerice, Zagrebačka banka je objavila da će u idućih šest mjeseci na postojeće stambene i druge kredite smanjiti kamatne stope od 0,01 do 0,02 posto. O navedenom smanjenju, o umanjenoj visini anuiteta/rata, kao i o novom otplatnom planu, navode, klijente će obavještavati od 15. lipnja. Ujedno podsjeća na to da je od kraja 2012. godine NRS-a smanjena već devetnaesti put zaredom, a kamatne stope su umanjene između 2,01 i 2,35 postotnih poena za kune te između 3,12 i 3,19 postotnih poena za eure, ovisno o vrsti kredita.
Različiti parametri
NRS je prosječna kamatna stopa koju bankarski sektor plaća za sve kreditne izvore na domaćem tržištu, depoziti fizičkih i pravnih osoba. A depozitne stope, koje su već vrlo blizu nule, kako procjenjuju u financijskim krugovima, ne bi se trebale mijenjati u skorije vrijeme. No, kamate na kredite, smatraju u HNB-u, počet će rasti prije nego one na depozite, ali ni to ne bi trebalo biti brzo, vrlo vjerojatno ne ove godine. U prilog tome trebao bi ići i očekivani ulazak Hrvatske u eurozonu, koji će rezultirati poboljšanjem kreditnog rejtinga i smanjenjem premije rizika, kao i konkurencijom na bankarskom tržištu.
Međutim, ne koriste sve banke NRS, koji je manje osjetljiv na zaoštravanje uvjeta financiranja na inozemnom tržištu, kao referentnu kamatnu stopu, već se u mnogim ugovorima koristi i Euribor. Pojedini klijenti banka tako su ovih dana već dobili obavijesti da će im u idućih šest mjeseci kamatna stopa i rata kredita osjetno narasti.