Tijekom Prvog svjetskog rata vojni piloti borili su se - pištoljima i puškama odnosno strojnicama. Danas se na nebu iznad Ukrajine odvija nova vrsta borbe - između dronova, piše Slobodna Dalmacija.
Prošlog listopada se na društvenim mrežama pojavio video u kojem se vidi kako ukrajinska bespilotna letjelica udara u rusku, rušeći je. Bio je to prvi poznati izravni dvoboj dronova.
Od tada su ukrajinske snage podijelile više videozapisa napada dronova na dronove. Ruske bespilotne letjelice također napadaju ukrajinske (iako su informacije o tome oskudnije).
Kako se dronovi bore i kakav bi to utjecaj mogao imati na ratovanje u zraku - pitaju se u Economistu, nudeći svoja predviđanja.
I Rusija i Ukrajina uvelike koriste bespilotne letjelice za prikupljanje obavještajnih podataka, izviđanje i otvaranje vatre. Rusija je izvela višestruke napade na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, često koristeći dronove "kamikaze" Shahed-136 koje im je isporučio Iran.
Ali, velike vojne bespilotne letjelice ove vrste brojčano su premašene malim, jeftinim, "potrošačkim" modelima, poznatim kao kvadkopter od kojih su u nekim slučajevima improvizirani mali bombarderi.
Obaranje neprijateljskih bespilotnih letjelica važno je, ali može biti nezgodno. Zalihe opreme koja se koristi za ometanje signala za upravljanje dronom su ograničene i ometači se često isključuju kako bi omogućili rad prijateljskih dronova. Male dronove je teško uočiti i teže ih je pogoditi. Njihovo obaranje je i jako skupo: jedna raketa iz sustava protuzračne obrane Patriot ili NASAMS košta milijun dolara ili više.
Borbe dronova pružaju alternativni način napada, za koji će biti "sprženo" tek nekoliko tisuća dolara po komadu. Rani napadi Ukrajinaca na ruske bespilotne letjelice uključivali su ljudske operatere koji su usmjeravali napadačku letjelicu da udari neprijatelja na koji god način može.
No, čini se da su usavršili svoju tehniku: sada ukrajinski napadači "zaranjaju". Kvadrokopteri imaju rotore na vrhu, a njihove kamere su usmjerene prema dolje. Brzo obrušavanje na metu odozgo koristi ovaj mrtvi kut. Udarac u rotor protivničkog drona obično će uzrokovati lomljenje najmanje jedne elise, izbacujući neprijatelja izvan kontrole, a uglavnom ostavljajući napadača neoštećenim.Postoji i više "eksperimentalnih" pristupa. Video koji je 2. prosinca podijeljen na društvenim mrežama prikazuje rusku bespilotnu letjelicu kako baca granatu na ukrajinsku. Granata se ne detonira, ali lomi lopaticu rotora, obarajući protivničku metu.
Borbe dronovima u Ukrajini dosad su bile na razini improvizacije odnosno snalaženja. Ova vrsta napada djeluje samo protiv malih bespilotnih letjelica: modeli koji se koriste za obaranje neprijateljskih dronova obično lete brzinom od 70 km/h i teže manje od kilograma, što ih čini presporima za hvatanje velikih bespilotnih letjelica i prelaganima da im nanesu veliku štetu.
Ali, ukrajinske snage uskoro će imati pristup i baš namjenski izgrađenom sustavu koji može nanijeti daleko veću štetu protivniku. MARSS, vojnoindustrijski start-up sa sjedištem u Monaku, šalje im svoje "prave" presretače bespilotnih letjelica: njihovi umreženi senzori detektiraju dolazeće neprijateljske bespilotne letjelice i lansiraju protunapadne bespilotne letjelice sa zemlje koje koriste umjetnu inteligenciju za prepoznavanje, praćenje i napad na ciljeve bez ljudske pomoći.
Najveća im je brzina 270 km/h i dovoljno su robusni da prežive sudare s malim dronovima. Također mogu gađati veće mete, kao što je iranska bespilotna letjelica Shahed-136, iako bi vjerojatno i oni bili izgubljeni u tom srazu. Cijena im zasad nije poznata, ali gotovo sigurno su puno jeftiniji od prouzračnih projektila.
Ukrajina i Rusija nisu jedine zemlje koje koriste ovu tehnologiju. Anduril, američki tehnološki start-up, nudi presretač dronova sličan MARSS-ovom. U siječnju 2022. dobili su ugovor vrijedan gotovo milijardu dolara za opskrbu američkih oružanih snaga.
Kako bilo, flote bespilotnih letjelica presretača mogu biti rješenje za masovne napade bespilotnim letjelicama, poput onih na ukrajinsku električnu mrežu.
A bespilotne letjelice bombarderi mogle bi čak dobiti pratnju borbenih bespilotnih letjelica, da ih zaštite. U zračnim bitkama budućnosti ljudi bi mogli imati ulogu promatrača - zaključuje Economist.
Iz dana u dan trudimo se približiti naš sadržaj vašim potrebama, Slobodna Dalmacija je tu za vas i zbog vas. Molimo vas stoga da izaberete jedan od ponuđenih odgovora i podijelite s nama mišljenje o članku koji ste upravo pročitali.