Svako toliko nam se čitatelji žale da u ljekarnama ne mogu dobiti lijekove koje su im propisali liječnici. Trenutno, izgleda da nema antibiotika Zinnata, kojeg pedijatri često propisuju za liječenje upala kod djece. No, nije to jedini lijek kojeg trenutno nema u ljekarnama, popis lijekova za koje je HALMED zaprimio prijavu nestašice lijeka je posljednjih dana prilično dugačak i možete ga vidjteti OVDJE.
Nema ni Klavocina, ni Persena, Aspirina plus C... Nekih od ovih lijekova, izvijestio je HALMED neće biti još mjeseci, a kao razlozi nestašice navedeni su najčešće problemi s proizvodnjom i distribucijom.
Da i dalje ima problema s nestašicom pojedinih lijekova potvrdila danas u razgovoru za Zagreb.info i Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
- Ove godine je bila nestašica antibiotika za djecu gdje nismo imali dovoljno za hrvatsko tržište. Sezona prehlada, viroza i sekundarnih infekcija je bila dosta jaka tako da je bila povećana potražnja za tim lijekovima. Nestašice su u tom pedijatrijskom dijelu posebice kad imate problem s liječenjem akutnih infekcija koje su jako česte. Onda logistički i organizacijski nastaju jako veliki problemi. Još uvijek je nestašica tih lijekova. Djelomično se premostio problem s interventnim uvozom i s izradom antibiotskih sirupa u ljekarnama ali nestašice su i dalje aktualne i nemamo baš najavu kad će se normalizirati tržište- kazala je Soldo.
Istaknula je kako se Hrvatska, kao i druge europske zemlje, suočava s nestašicama lijekova osobito od Covid pandemije te novonastale geopolitičke situacije.
“Centralizacija proizvodnje lijekova koja se dogodila proteklih nekoliko desetljeća te se proizvodnja preselila u Indiju i Kinu. Takva situacija dovela je do logističkih, proizvodnih i financijskih problema koji su doveli do nestašica. Zadnjih par godina imamo veći broj nestašica nego ranije.”
“Hrvatska nema ni jednu kritičnu nestašicu. To je kad za jednu bolest nemamo niti jedan lijek. Imamo sreću da nemamo takvu nestašicu ali je problem za pacijente kad nema njihovog lijeka jer onda oni moraju ići kod liječnika po zamjensku terapiju, moraju ponekad i po lijekove koje propisuju samo specijalisti ići ponovno na pregled ili pak na neku medicinski obradu tako da se prolongira vrijeme kad oni dobiju svoju adekvatnu terapiju”, pojasnila je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
Problem je, ističe Soldo, što liječnici i ljekarnici nemaju dovoljno dobre i brze mehanizme da pacijentima mogu osigurati brzu zamjenu terapije. Kaže kao zasad ipak u Hrvatskoj ne možemo govoriti da je nekome zbog nestašice ozbiljno ugroženo zdravlje.
“Pokrenuli smo s HALMED-om da se ta zakonom predviđena lista zamjenjivih lijekova što prije objavi da bi liječnici mogli brže jednostavnije i stručnije propisivati i izdavati pacijentima zamjensku terapiju. Dodatno se rade mehanizmi kako bi se kvalitetnije pratile te nestašice kako bi sustav dobivao relevantne informacije i u nacionalnom planu za oporavak i otpornost postoji projekt koji će za Hrvatsku pripremiti jedan novi sustav praćenja nestašica koji će ovisiti realnom stanju na terenu. Na taj način će svim omogućiti da brže reagiraju i osiguraju potrebnu terapiju za pacijente”, najavila je.
Soldo kaže kako se u Hrvatskoj brzo može učiniti to da se kroz legislativu olakšaju mehanizmi da se pacijentima osigura što prije potrebna terapija.
“Imamo sad komunikaciju između liječnika obiteljske medicine i liječnika specijalista da pacijent ne mora ići u bolnicu da dobije novu terapiju. Sličnu komunikaciju pripremamo i između ljekarni i liječnika obiteljske medicine kako bi pacijentu omogućili da što manje šeta, da se kolokvijalno izrazim, a da dobije lijek na što brži jednostavniji način. To je nešto što možemo napraviti već ove godine i što je za pacijente najvažnije”, kazala je za Zagreb.info.