Posve je očita opasnost koju kriza izazvana pandemijom koronavirusa predstavlja za tržište rada. Paraliza ekonomije izazvana epidemiološkim mjerama borbe protiv zaraze sigurno će dovesti do gubitka brojnih radnih mjesta i rasta nezaposlenosti, no kriza neće jednako utjecati na sve djelatnosti, niti će predstavljati jednaku razinu ugroze za sve radnike, ovisno o njihovoj dobi i obrazovnoj razini, piše novac.jutarnji.hr.
Utoliko, nameće se pitanje koja bi to radna mjesta mogla biti izložena najvećem riziku?
Odgovor
Prvi sveobuhvatni odgovor na to pitanje, na razini kumulativnoga gospodarstva Europske unije, pokušali su dati stručnjaci konzultantske kuće McKinsey, a njihovi zaključci - koje je Jutarnji list ekskluzivno dobio na uvid - vrlo zorno ilustriraju obrise potencijalne katastrofe s kojom će se suočiti ekonomije država članica Unije, pa tako i Hrvatske.
Prema McKinseyu, nadolazeća ekonomska kriza prijetnja je za radna mjesta 59 milijuna građana Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, što znači da je riziku gubitka radnog mjesta praktički izložen svaki četvrti zaposleni. Pri tome, u pojedinim sektorima udjel ugroženih radnih mjesta znatno je viši.
Primjerice, tri od četiri zaposlena u djelatnostima ugostiteljstva i turističkog smještaja zbog ove bi krize moglo ostati bez posla. Na kraju, opasnost gubitka radnih mjesta nejednako je distribuirana i što se tiče veličine poduzeća.
McKinsey prognozira da su dvije trećine ugroženih radnih mjesta ona u tvrtkama iz segmenta malih i srednjih poduzeća, a polovica od toga u mikropoduzećima.
Brojke iz McKinseyeve analize, dakako, tek su projekcija sa znatnom razinom neizvjesnosti, no iz više razloga se mogu smatrati relevantnima.
McKinsey u ovom trenutku savjetuje 25 europskih vlada, a američka savezna država New York kompaniju je angažirala za izradu programa sigurnog otvaranja lokalne ekonomije.
Na temelju toga može se zaključiti da u McKinseyu s jedne strane raspolažu dubinskim shvaćanjem funkcioniranja europskih ekonomija i tržišta rada, što analizi daje kredibilnost, a s druge strane realno je očekivati da će nalazi te analize biti uzeti u obzir pri osmišljavanju antikriznih ekonomskih programa u brojnim državama.
Paketi pomoći
Kako kaže Tomislav Brezinščak, partner i voditelj Adriatic regije u McKinseyu, dijalog između poslovne zajednice, vlasti i epidemioloških stručnjaka bit će ključan u borbi protiv krize. “Činjenica da bi 59 milijuna zaposlenih u Europi tijekom sljedećih mjeseci moglo biti suočeno sa smanjenjima plaće, skraćivanjima radnog tjedna, prisilnim neplaćenim odmorima i otkazima, upozorava na ozbiljnost situacije. Iako su brojne europske države već predstavile značajne pakete pomoći gospodarstvu, njih će trebati kontinuirano revidirati i prilagođavati. Zato je jasna i otvorena komunikacija od presudne važnosti.”
McKinseyeva analiza, čini se, jasno sugerira koji su ekonomski sektori i demografske skupine suočeni s najvećim izazovima. Otprilike polovica ugroženih radnih mjesta u Europi koncentrirana je u četiri sektora: trgovini, prodaji i korisničkim servisima (customer service), ugostiteljstvu i građevini. Unutar pojedinih djelatnosti, osim hotelijerstva i ugostiteljstva, najugroženija je trgovina, gdje je 44 posto radnih mjesta u riziku, te sektor “umjetničkih djelatnosti i zabave” u kojem je svaki drugi zaposleni ugrožen.
Budući da je većina djelatnosti kojima kriza najviše prijeti ujedno ona koja zapošljava relativno mali broj ljudi s višom i visokom stručnom spremom, ta se činjenica reflektira i na statistiku. Europljani bez diplome imaju dvostruko veću šansu da ostanu bez radnog mjesta, dobiju smanjenje plaće ili budu izloženi nekoj drugoj negativnoj mjeri.
U djelatnostima s visokim udjelom visokoobrazovanih, kao što su IT i telekomunikacije, udjel ugroženih radnih mjesta je mali - oko 8 posto.
Dodatni problem za Europu jest i prognoza kako bi relativno najveći udar mogla snositi najmlađa demografska skupina zaposlenih u dobi od 15 do 24 godine, u kojoj je 41 posto radnih mjesta ugroženo.
Realizacija tog scenarija vjerojatno bi dovela do reprize događaja tijekom krize iz 2008., kad su stope nezaposlenosti mladih u pojedinim europskim državama dosegnule i 40 posto.
Iako se McKinseyeva analiza ne bavi pojedinim državama, pa tako ni Hrvatskom, ako se brojke o ugroženim radnim mjestima iz najpogođenijih sektora ekonomije prilagode hrvatskim statistikama, može se zaključiti da bi utjecaj krize na domaće tržište rada mogao biti značajan.
Regulatorne promjene
Prema podacima DZS-a iz prosinca 2019., u Hrvatskoj je u trgovini zaposleno oko 206.000 ljudi, u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme hrane njih 81.000, a u građevinarstvu njih 93.000.
Prema McKinseyevim pan-europskim proračunima za te tri djelatnosti, u Hrvatskoj je samo u tim sektorima ugroženo oko 200.000 radnih mjesta.A s obzirom na to da oko 98 posto svih tvrtki u hrvatskoj ekonomiji čine mikro, malih i srednjih poduzeća, moguće je da su te brojke i veće.Stoga se može očekivati da će se Vlada u budućnosti u novim paketima mjera morati posebno posvetiti ugroženim sektorima. Kao rješenja, osim mjera za održavanje likvidnosti poduzeća, te oblika sufinanciranja izdataka za zaposlene, u McKinseyu predlažu regulatorne promjene koje bi omogućile fleksibilnost u upravljanju radnom snagom te povećanje ulaganja u prekvalifikaciju radnika u pogođenim sektorima, piše novac.jutarnji.hr.