Jedna od značajnijih međunarodnih posljedica ruske invazije na Ukrajinu oštar je stav službenoga Tokija. Japanska vlada premijera Fumia Kishide uvela je neviđenu razinu ekonomskih sankcija protiv Rusije, uključujući zamrzavanje imovine ruske središnje banke i pojedinačne sankcije protiv samoga Vladimira Putina i njegovih bliskih suradnika. Tokio je također protjerao i devet ruskih diplomata ovoga travnja, kao odgovor na otkrića ruskih masovnih ubojstava civila u Buči, piše Slobodna Dalmacija.
Mjere predstavljaju ogromnu suprotnost stavu službenoga Japana nakon ruske aneksije Krima 2014., kada je vladu u Tokiju vodio bivši premijer Shinzo Abe.
Serija japanskih reakcija iznenadila je mnoge Amerikance i Europljane, a činilo se da ni Rusija to nije očekivala.
Četiri su glavna razloga takvih poteza Kishidine administracije. Prvo, sam razmjer ruskih akcija – uništavanje ukrajinskih gradova, veliki broj civilnih žrtava i sve veći broj dokaza o ratnim zločinima diljem Ukrajine onemogućuje nedjelovanje, smatra profesor na svučilištu Keio u Japanu Michito Tsuruoka. O ruskoj invaziji na Ukrajinu uvelike se izvještava i u japanskim medijima, a Kishida je više puta kritizirao rusku agresiju kao nešto što "narušava sam temelj međunarodnog poretka".
Na otoku izlazećeg sunca nema čuti ni uobičajene ruske simpatizere koji često opravdavaju ponašanje Moskve. Obični pacifistički orijentirani Japanci bili su šokirani kad su vidjeli što ruske snage rade u Ukrajini, a to je potaknulo široku javnu potporu Ukrajincima.
Također, postoji veza između situacije u Europi i situacije u istočnoj Aziji koja je Japanu vrlo važna. Kreatori tokijske politike ne žele da se Putinova pogrešna poruka proširi na cijeli svijet. U svom nedavnom govoru u Londonu premijer Kishida je kazao da će Japan s drugim narodima učiniti sve kako nitko ne bi pomislio da se ponovi upotreba sile za jednostrano mijenjanje granica ili statusa quo. Iako nije spominjao Kinu imenom, nema sumnje da je ciljao baš i mogući tajvanski slučaj.
U Japanu se, općenito, dosta govori o tome da bi ruski rat protiv Ukrajine mogao potaknuti Kinu da pokuša silom zauzeti Tajvan. Pekinški izračuni su, međutim, trenutno komplicirani: Xi Jinping ove godine mora biti izuzetno oprezan jer na Kongresu partije očekuje blagoslov za treći mandat na vlasti.
Sumorni učinak Rusije u Ukrajini pokazao je, osim toga, koliko je teško izvesti tako veliku invazijsku operaciju, dok je visok stupanj jedinstva koji su Europa, Sjedinjene Države i Japan pokazali u svom odgovoru sigurno razlog za nemalu zabrinutost u Pekingu.
Kad je riječ o povezanosti rata u Ukrajini i Aziji, očekivanja Tokija su jasna: u zamjenu za to što Japan povodom Ukrajine čvrsto stoji uz Zapad, očekuje se zauzvrat da će Zapad biti jednako čvrsto uz Japan, ako zatreba. Kishida također želi napraviti jasan odmak od politike svog prethodnika prema Moskvi koji je uvijek nastojao ne antagonizirati Moskvu nadajući se napretku u teritorijalnom sporu s Rusijom.
Rusija i Japan, naime, još nisu formalno okončali neprijateljstva iz Drugog svjetskog rata, zbog sukoba oko otoka koje Rusi poznaju kao Kurile, a Japan kao Sjeverni teritorij. Otoci su nekad bili japanski, ali su ih zauzeli Sovjeti na kraju Drugog svjetskog rata. Shinzo Abe je rješenju tog spora s Putinom podredio apsolutno sve što je ovaj radio u drugim dijelovima svijeta.
Snažna potpora Ukrajini koju je zauzeo aktualni japanski premijer dobila je ogromnu javnu podršku japanskih građana. Gotovo 75 posto njih podupire oštar stav prema Moskvi, što nije nimalo nevažno uoči parlamentarnih izbora u srpnju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....