StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetCOVID NELOGIČNOSTI

Traje li imunost nakon preboljenja COVID-19 180 ili 365 dana, kako je moguće da se taj imunitet mijenja ovisno o tome idete li bolnicu ili na koncert?

Piše Dora Koretić/JL
10. listopada 2021. - 09:03

U moru nelogičnosti s kojima se građani susreću od pojave pandemije, među posljednjima se pojavila i jedna nakon koje prosječan Hrvat itekako mora biti zbunjen.

Traje li imunost nakon preboljenja COVID-19 180 ili 365 dana? I kako je moguće da se taj imunitet mijenja ovisno o tome posjećujete li bolnicu ili koncert?

Naime, do tih pitanja dolazimo iščitavajući tri dokumenta koje je Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio u posljednja dva tjedna, a koji na različite načine tretiraju prava osoba koje su bile zaražene koronom odnosno preboljele COVID -19.

Prvo je 30. rujna objavljeno kako se EU digitalna potvrda, s kojom građani mogu prelaziti granice i sudjelovati na većim manifestacijama, produljuje na rok od 365 dana, ali samo za osobe koje su cijepljene ili su preboljele COVID-19 pa u međuvremenu primile i jednu dozu cjepiva, donosi Jutarnji.

180 ili 360?

Za one koji su imali nesreću samo preboljeti COVID, ali se nisu cijepili, potvrda važi samo 180 dana jer Europa vjeruje kako preboljenje osobu štiti samo šest mjeseci.

I sve bi to bilo u redu da se 5. rujna na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nisu pojavila dva nova dokumenta koja dodatno zbunjuju.

Riječ je o Odluci o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja svih zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi te još jedne koja se odnosi na zdravstvo.

U njima se propisuje režim na temelju kojeg će zdravstveni djelatnici i socijalni djelatnici dolaziti na posao nakon što je uvedeno da moraju dokazati kako nisu pozitivni na virus.

Obveze testiranja izuzete su cijepljene osobe, ali je zanimljiv režim koji za dolazak na radno mjesto vrijedi za osobe koje su samo preboljele virus, ali se nisu cijepile.

Naime, za razliku od načina kako imunost nakon preboljenja bolesti tretira EU digitalna potvrda, HZJZ je dopustio da na radno mjesto dolaze osobe koje su preboljele virus unazad 365, a ne 180 dana, a ulaz se dopušta čak i onima koji nikad potvrdu da su pozitivni nisu dobili putem testa nego ih je liječnik proglasio "vjerojatnim slučajem" jer su imali pozitivne bolesnike u obitelji.

Iz svega toga proizlazi kako imunitet nakon preboljenja COVID-19 u Hrvatskoj traje 365 dana samo za osobe zaposlene u zdravstvu i socijalnoj skrbi, ali ne, recimo, i za one koji žele odlaziti na koncerte ili konferencije, za koje su dužni pokazati COVID potvrdu, a ona u slučaju preboljenja bolesti traje samo 180 dana.

Na koga se kriteriji odnose

Kako je za Jutarnji pojasnila zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavetić Šimetin, osnovni dokument prema kojemu se u Hrvatskoj provodi testiranje zove se "Kriteriji postupanja s oboljelima i bliskim kontaktima oboljelih", a u njemu je definirano da se testiranju na COVID 19 ne moraju podvrgavati osobe koje su u zadnjih 12 mjeseci preboljele ovu bolest.

"Dakle, domaća struka kaže da taj period imuniteta traje 365 dana, no Europska je Komisija zauzela stav da će taj period u slučaju EU digitalne COVID potvrde za oboljele iznositi 180 dana pa se u svim situacijama u kojima se zahtijeva digitalna COVID potvrda primjenjuje kriterij EU", pojasnila nam je.

Pitali smo je mogu li stoga organizatori koncerata i konferencija također prihvatiti kriterije HZJZ-a te ulazak na manifestacije omogućiti i osobama koje su preboljele COVID 19 unazad 365 dana umjesto da koriste Eu digitalne potvrde koje zahtijevaju maksimalno 180 dana, ali nam je kazala kako bi to u praksi bilo teško izvedivo jer organizatori takvih manifestacija teško mogu provjeravati svaku liječničku potvrdu zasebno te računati koliko je mjeseci prošlo od preboljenja bolesti.

" Organizatori različitih događanja mogu organizirati događanja ako je testiranje dostupno na licu mjesta za sve one koji se ne žele cijepiti a opet žele sudjelovati na takvim okupljanjima. Koncerti i konferencije nisu od esencijalne važnosti dok za one kojima je zdravstvena skrb i skrb u socijalnoj skrbi potrebna, ulazak u zdravstvene ustanove i ustanove socijalne skrbi je neophodan.", kazala je Pavetić Šimetin.

Nejasno je samo zašto ih onda nije neophodno i zaštiti barem u jednakoj mjeri kao i posjetitelje koncerata.

20. travanj 2024 01:38