Od danas novi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša rođen je u Tomislavgradu (BiH) 25. rujna 1968. Poslije osnovne škole koju je pohađao u Prisoju išao je u sjemenište i završio Klasičnu gimnaziju Ruđer Bošković u Dubrovniku 1987. godine.
Završio je filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu na kojem je 1993. diplomirao. Godine 1994. postigao je bakalaureat pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je 29. lipnja 1993. u Prisoju. Godine 1995. upisao je poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu gdje je magistrirao 1997. i doktorirao 2001.
Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali i katehist u srednjim školama. Od 1998. do 2006. obnašao je službe vicekancelara u biskupijskoj kuriji, župnog upravitelja u Grudama, predavača kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru te člana zbora savjetnika i svećeničkog vijeća.
Od 2006. do 2011. bio je djelatnik Kongregacije za biskupe u Vatikanu. Od 2010. je vanjski suradnik Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenta.
Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 17. listopada 2011. za biskupa koadjutora Porečke i Pulske biskupije. Biskupsko posvećenje primio je 10. prosinca 2011. u Eufrazijevoj bazilici u Poreču. Za biskupsko geslo izabrao je riječi iz Psalma 31: "U Tebe se, Gospodine, uzdam". Dijecezanskim biskupom Porečke i Pulske biskupije imenovan je 14. lipnja 2012. godine.
Za splitsko-makarskog nadbiskupa koadjutora imenovao ga je papa Franjo 11. srpnja 2020. Otad Porečkom i Pulskom biskupijom upravlja kao apostolski upravitelj. Upravljanje Splitsko-makarskom nadbiskupijom preuzeo je 13. svibnja 2022. u splitskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Nekadašnjeg splitsko-makarskog nadbiskupa i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije (HBK), Papa Franjo imenovao je nadbiskupom koadjutorom u veljači ove godine te je 73-godišnjeg Bozanića trebao naslijediti kada on navrši 75 godina.
Podsjetimo, nakon što ge je Papa odredio Bozanićevim nasljednikom, Kutleša je poručio kako biskupi nisu gospodari baštine, nego uzori stada, pozvani tiho i nenametljivo čuvati baštinu vjere koju nam je Bog povjerio. - Pozvani smo biti čuvari vjere, čuvari Božje namisli o čovjeku, kreativni i konkretni u ljubavi i hrabri u obrani istine o čovjeku i njegovu dostojanstvu – kazao je tada novi hrvatski nadbiskup.
Imenovanje Dražena Kutleše za nasljednika Josipa Bozanića šokiralo je Kaptol, kako je pisao Jutarnji list, navodeći kako kler smatra da je Kutleša karijerist, a navodno su imali svoja dva kandidata.
Za jedne karijerist koji jednostavno ne može odbiti funkciju. Za druge osoba od povjerenja Vatikana, ali i umirovljenog biskupa iz Mostara, za one treće, radikalnije, osoba koja je ponizila kardinala Bozanića, a za onu četvrtu struju zapravo je prelat koji je samo potvrdio dojam koji je stekla javnost: Papa nema povjerenja u kler Zagrebačke nadbiskupije, navodi dnevnik.
Kada bismo morali ukratko opisati kakvo je raspoloženje unutar kaptolski zidina nakon što je papa Franjo imenovao splitskog nadbiskupa i metropolita Dražena Kutlešu koadjutorom Zagrebačke nadbiskupije i nasljednikom Josipa Bozanića, to bi zgledalo upravo ovako.
Kaptolski kler, to je sad poprilično jasno, iznimno je nezadovoljan Kutlešinim imenovanjem, smatra da ih se opet preskočilo, da su postali nevažni, ali i sami priznaju, kako ih od "ovog pape" više ništa ne može iznenaditi.
U razgovorima s desetak sugovornika koji su visoko pozicionirani na Kaptolu, bliskim suradnicima kardinala Bozanića, kao i onima koji vrlo dobro razumiju odnose unutar HBK, dobili smo vrlo jasnu sliku trenutačne atmosfere koja vlada i na internim sastancima.
Ti sastanci od utorka su se poprilično intenzivirali, traže se pogreške koje su dovele do tog imenovanja, kao i krivci za takvu situaciju, pomno se iščitavaju skrivene poruke brojnim govorima zahvala crkvenih velikodostojnika koji su uslijedili nakon, po njima, šokantnog imenovanja, ali se pokušavaju pronaći odgovori na pitanje prvih Kutlešinih poteza nakon dolaska u Zagreb, pisali su novinari Jutarnjeg lista Tomislav Mamić i Robert Bajruši.