Koje zemlje bi mogle preživjeti nuklearni rat između SAD-a i Rusije? Znanstvenici u najnovijem istraživanju odgovaraju da bi populacije Argentine i Australije možda imale najveće šanse, prenosi Sunday Times.
Ova najdetaljnija analiza učinaka tzv. nuklearne zime pokazala je da bi od neizravnih učinaka nuklearnog rata moglo umrijeti daleko više ljudi nego od onih izravnih posljedica nuklernih eksplozija.
Tako bi, primjerice, u godinama neposredno nakon nuklearnog sukoba 5 milijardi ljudi moglo umrijeti od gladi izazvane prašinom u atmosferi, koja bi blokirala sunčevu svjetlost, a što bi vjerojatno daleko premašilo žrtve uzrokovane samim smrtonosnim eksplozijama, prema novoj studiji, kako je prenio Bloomberg.
Analiza Sveučilišta Rutgers u New Jerseyu fokusirala se na posljedice smanjenja sunčeve svjetlosti i temperature na poljoprivredu, što bi uslijedilo nakon nuklearnih napada, prenosi Jutarnji.hr.
"Svi shvaćaju da bi izravni učinci nuklearnog rata bili užasni, kao što smo vidjeli u Hirošimi i Nagasakiju. Naš rad pokazuje da bi deset puta više ljudi moglo umrijeti u ostatku svijeta zbog utjecaja na klimu i poljoprivredu", rekao je jedan od autora studije Alan Robock za izdanje Nature Food, u kojem je rad objavljen.
Čak i manji nuklearni sukob ubio bi više od milijardu ljudi
Čak i relativno mali sukob između nuklearnih sila Indije i Pakistana mogao bi dovesti do gladi više od milijardu ljudi zbog propadanja usjeva, većina od njih u zemljama daleko od samog sukoba. Same eksplozije nuklearnog oružja mogle bi rezultirati smrću 50 do 100 milijuna ljudi.
Lokalni okršaj između Indije i Pakistana doveo bi do pada prinosa za procijenjenih 7 posto u roku od pet godina, sugerira studija, dok bi američko-ruski rat doveo do pada proizvodnje za 90 posto u roku od tri do četiri godine, prenio je Bloomberg.
"Prvi put smo bili u mogućnosti upotrijebiti moderne klimatske modele i modele usjeva kako bismo kvantificirali učinke za svaku zemlju na temelju njihove prehrane, koliko uvoze i izvoze te kako bi se klima promijenila i utjecala na svaki usjev zasebno. Koliko bi hrane bilo? U većini zemalja odgovor je - ni blizu dovoljno", rekao je Robock.
Većina zemalja bilježi smanjenje unosa kalorija za najmanje 90 posto. Razlog zašto je nekoliko zemalja, poput Australije i Argentine, kao i dio središnje Afrike, uspio održati unos kalorija, bio je taj što te zemlje već uzgajaju otpornije usjeve, poput pšenice, u velikim količinama te nemaju veliku populaciju. No, vjerojatno bi se i one suočile s nekim problemima koji u studiji nisu ni razmatrani.
‘Prijetnja nuklearnim oružjem prijetnja je bombaša samoubojice‘
Neka zasebna istraživanja pokazala su da bi se uz odgovarajuće planiranje mogla spriječiti masovna glad. Planiranja su uključivala uzgoj gljiva, morskih trava i algi u uvjetima slabog sunčevog svjetla. No, brzo postavljanje staklenika koji bi služili za uzgoj dok se prašina u atmosferi ne raščisti, bilo bi moguće samo ako bi se zemlje za to pripremile.
Robock smatra da čak i ako se uloži u takve planove, to samo po sebi predstavlja opasnost jer će ljudi smatrati da je uporaba nuklearnog oružja manji rizik nego što se mislilo. "Ako se pripremite za to i mislite da možete preživjeti nuklearni rat, mislim da vjerojatnost nuklearnog rata raste".
"Prijetnja uporabe nuklearnog oružja za odvraćanje napada je prijetnja bombaša samoubojice. Jer ako ga koristite, svi će u vašoj zemlji umrijeti od gladi", rekao je Robock.
Studija je objavljena nakon što se pojavila prijetnja sukoba između SAD-a i Rusije nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je u travnju da postoji "ozbiljan" rizik od izbijanja nuklearnog rata.
"Podaci nam govore jednu stvar", kaže Robock. "Moramo spriječiti da do nuklearnog rata ikada dođe", zaključio je.