Svijet je gladan, ali i bezobziran; samo u Europskoj Uniji se u 2020. bacilo čak 57 milijuna tona hrane! Evo koliko kilograma jedan Hrvat godišnje baci u smeće

Stalno do nas dopiru informacije o tome koliko ima gladnih u svijetu, dok istovremeno hranu bacamo u smeće. Mnoge ljude kod nas takve informacije možda i ne pogađaju, niti misle da su oni baš ti koji nepotrebno bacaju hranu. Misle valjda da se to događa negdje u svijetu, a ne kod nas, pa se onda iznenade kad čuju da Eurostat po najnovijim istraživanjima tvrdi da svaki građanin Hrvatske godišnje baci u smeće čak 71 kilogram hrane, piše Slobodna Dalmacija.

Pogledamo li sami sebe u oči možemo sebi priznati što sve bacimo, a što se moglo pojesti, i što smo sve kupili, a nismo ni kušali. Podaci su jasni, a Eurostatovi pokazatelji govore o prvom službenom istraživanju o bacanju hrane u Europskoj uniji. Istraživanje je napravljeno po zajedničkoj metodi u svim državama članicama.

Dragan Matić/Cropix

Prema istraživanju, u 2020. je u EU-u bačeno 57 milijuna tona hrane, dok je za Hrvatsku ta brojka 286.379 tona. Gotovo 300.000 tona hrane u Hrvatskoj se baci, dok istovremeno stalno brojimo ljude koji u svojem svakodnevnom beznađu kopaju po kontejnerima! Zaista nevjerojatno.

55 posto bace kućanstva

EU i države članice su do sada raspolagali neslužbenim procjenama i podacima dobivenim različitim metodama, stoga ovi rezultati predstavljaju osnovu na temelju koje će se donositi odluke i propisi u cilju smanjenja bacanja hrane.

– Brojke su ogromne, ispada da 10 posto sve hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu, i to u situaciji kada je hrana radi inflacije i rata u Ukrajini sve skuplja. Pozitivno je što sada imamo službenu polazišnu točku za smanjenje količina bačene hrane.

Države EU-a su se obvezale do 2030. prepoloviti te količine, znači da je cilj za Hrvatsku do tog datuma imati manje od 143 tisuće tona bačene hrane godišnje – kaže Biljana Borzan, koja je bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane.

Biljana Borzan

Ivana Nobilo/Cropix

Istraživanje se bavilo analizom bacanja hrane po različitim kategorijama. Tako se pokazuje da se na europskoj razini 55 posto hrane baci u kućanstvima, 18 posto u fazi prerade, 11 posto u fazi primarne proizvodnje, devet posto u ugostiteljstvu i sedam posto u prodaji i distribuciji.

Cipar najgori

Bačene količine su analitičari podijelili po broju stanovnika pa se došlo do onog “po glavi stanovnika”. Na razini Europske unije, po glavi se tako baci 127 kilograma, dok je za Hrvatsku, kako smo već spomenuli, ta brojka 71 kilogram. Ipak se tu možemo malo i pohvaliti, po bačenoj hrani nismo na repu EU-a. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je druga najbolja zemlja po tom kriteriju, odmah iza Slovenije, gdje se godišnje po glavi stanovnika baci 68 kilograma. Najviše hrane po glavi stanovnika se baci na Cipru – 397 kilograma, u Danskoj 221 kilogram, te u Grčkoj 191 kilogram.

– Dok god ima gladnih ljudi, a skladišta socijalnih samoposluga i pučkih kuhinja nisu puna, svaki kilogram bačene hrane je previše. Osim toga, za njezinu proizvodnju su potrošeni resursi – rad, gorivo, voda, zemlja, koji su ograničeni i vrijedni.

To je nešto što je generaciji naših djedova i baka bilo nezamislivo. Potrebno je poduzeti sustavne mjere da se situacija poboljša, na primjer, olakšati doniranje pokretanjem banke hrane, educirati građane o vrijednosti hrane te učiniti rokove trajanja hrane razumljivijima za građane – kaže na kraju Biljana Borzan.