Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, prilično je decidiran: voda neće poskupjeti zbog primjene Uredbe o uslužnim područjima, čiju ustavnost ovih dana propituje Ustavni sud, piše Slobodna Dalmacija.
Vlada se odlučila okrupniti lokalne vodovode. I umjesto 170 javnih isporučitelja dobiti njih 41, što je u 17 gradova i općina izazvalo pravu pobunu. I optužbe da će zbog ovih promjena u nizu sredina cijena vode skočiti u nebo.
– Voda neće poskupjeti zbog provedbe reforme koja se temelji na okrupnjavanju, odnosno integraciji. Reorganizacijom sektora vodnih usluga cijena vode nakon provedbe investicija u razvoj infrastrukture mora ostati priuštiva potrošačima. Integracija sprječava da teret održavanja nove vodne infrastrukture nakon provedbe investicija ne padne na potrošače. Ipak, zbog recentnih povećanja cijene struje i drugih energenata može doći do određene korekcije cijene vode kao i u svim drugim sektorima.
Kninski primjer
Što će se konkretno dogoditi nakon spajanja Šibenika s Kninom u isto vodouslužno područje? Hoće li građani Knina plaćati vodu skuplje nego dosad, s obzirom da će se limiti ubuduće mjeriti prema neto dohotku na novom području, u koji je uključen i puno bogatiji grad Šibenik?
– Uredbom o uslužnim područjima uspostavljeno je uslužno područje 32, koje obuhvaća sve gradove i općine u Šibensko-kninskoj županiji osim općina Kijevo i Civljane. Dodatno, obuhvaća općinu Stankovci u Zadarskoj županiji, općinu Primorski Dolac, pet naselja iz općine Marina i dva naselja iz općine Prgomet u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Vidljivo je kako je kriterij za uspostavu uslužnih područja bio stručne naravi, posebice u pogledu njihova obuhvata.
Što se tiče buduće cijene vode na području grada Knina, nakon provedbe planiranih razvojnih EU projekata, ona će za cijelo uslužno područje 32 iznositi 2,53 posto neto raspoloživog dohotka, u odnosu na sadašnjih 1,75 posto, što je i dalje značajno ispod tri posto neto raspoloživog dohotka (NRD). Navedeno povećanje nije posljedica udruživanja, nego nužnih investicija radi provedbe EU direktiva i omogućavanja pružanja vodnih usluga svim građanima Hrvatske na europskoj razini.
A štiti li predloženi model gubitaše, vodovode čiji će se dugovi utopiti u okrupnjenim tvrtkama? I sada će te dugove trebati sanirati svi na tom novom vodouslužnom području?
– Morate znati da vodovodi gubitaši nisu automatski i nelikvidna društva. Integracija zapravo štiti korisnike vodnih usluga, kojima se osigurava stabilnost i kvaliteta isporuke tih usluga u budućnosti. U trenutku kada bi “dugogodišnji gubitaši” postali nelikvidni, morali bi otvoriti stečajne postupke, što bi imalo nesagledive posljedice na isporuku vode na distribucijskim područjima tih gubitaša.
Integracijom nastaje novi jedinstveni isporučitelj čije će poslovanje, prema analizama koje smo proveli za svako uslužno područje, biti stabilno uz cijenu vode koja ne smije prelaziti tri posto NRD-a.
Kritike iz Metkovića
Kritike stižu i iz Metkovića, čiji bi se vodovod trebao okrupniti pod kapom onoga iz Ploča. Razlika u potrošnji vode između ta dva grada je samo 40 tisuća kubika, a Ploče su dobile prednost jer opskrbljuju Gradac, turističku općinu iz druge županije.
– Na Uslužnom području 38 kao društvo preuzimatelj određeno je društvo Izvor Ploče d.o.o. iz Ploča, prema kriteriju iz članka 88. st. 2. Zakona o vodnim uslugama. Taj kriterij glasi: Kao društvo preuzimatelj odredit će se javni isporučitelj koji je na uslužnom području imao najveći ukupni prihod po osnovi cijene vodnih usluga, cijene isporuke drugom isporučitelju vodnih usluga i naknade za razvoj u tri godine koje prethode godini stupanja na snagu Uredbe ili javni isporučitelj koji je u te tri godine isporučio najveću količinu vode korisnicima i drugim isporučiteljima.
Oba kriterija ispunjava Izvor Ploče d.o.o. te je stoga određen kao preuzimatelj na uslužnom području 38, kako je to Uredbom i određeno. U tri godine prije stupanja na snagu Uredbe, društvo Izvor Ploče d.o.o. isporučilo je 140.811 m³ više vode od društva Metković d.o.o.
Je li točno da su pojedini gradonačelnici i načelnici lokalne vodovode koristili za financiranje nogometnih klubova? Kako tome stati na kraj u novoj raspodjeli?
– Imamo informacije da su pojedini isporučitelji vodnih usluga imali poslovne udjele u nogometnim klubovima. Zakonska je obveza riješiti se tih udjela i prenijeti ih na svoje članove društva, dioničare, odnosno osnivače ili treće osobe. A zabrana financijskog sponzoriranja i pomoći djelatnostima koje nisu vodne usluge uredit će se uredbom kojom se propisuje metodologija za određivanje cijena vodnih usluga.
Malo ih se buni
U Ministarstvu gospodarstva tvrdite da se protiv Uredbe buni manji broj gradova i općina. Znači li to da su ostali prihvatili i provode okrupnjavanje?
– Da. Upravo to znači da je najveći broj javnih isporučitelja, uključujući i njihove osnivače, već započeo s aktivnostima za pripajanje prema Uredbi: naručeni su revizori, izrađuju se nacrti ugovora i odluka o pripajanju, održavaju se radni sastanci i konzultacije. Jedinice lokalne samouprave koje se protive integraciji predstavljaju, prema količinama isporučene vode, sedam posto ukupno isporučene vode u državi. Načelno svi podržavaju reforme sve do trenutka kada bi se i sami trebali reformirati.
Što će Ministarstvo gospodarstva poduzeti ako Ustavni sud Uredbu proglasi neustavnom?
– Ne možemo prejudicirati odluku Ustavnog suda. Razumljivo je da prva prava reforma javnog sektora pobuđuje interes javnosti, uključivo i podnošenje prijedloga za ocjenu ustavnosti. U našemu Ministarstvu imali smo sličnu situaciju i kad su se pokrenule značajnije intervencije u sustav gospodarenja otpadom, pa su angažmanom Ustavnog suda u konačnici umanjena prijašnja razmimoilaženja u stavovima u vezi pitanja gospodarenja otpadom.
U svakom slučaju, Zakon o vodnim uslugama ostaje na snazi, reforma nema alternative, a u pogledu Uredbe poštovat će se odluka Ustavnog suda.