- Uvođenje obaveznog cijepljenja protiv COVID-19 (više) nije pravno, nego političko pitanje. Kako u Hrvatskoj, tako i u drugim članicama EU - rekao je za Jutarnji list pravni ekspert komentirajući jučerašnju izjavu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da je potrebno razmisliti o uvođenju obveznog cijepljenja unutar EU.
Nakon što je tu skoro pa tabu temu prvo "probila" austrijska vlada najavom skorog uvođenja obaveznog cijepljenja, slične najave čuju se i iz nove njemačke vlade, a Grci su odlučili da će svoje građane starije od 60 godina koji nisu cijepljeni protiv COVID-19 bolesti svakog mjeseca kazniti novčanom kaznom.
A što bi trebala, pod pretpostavkom da je prelomila to politički nezgodno pitanje, učiniti naša Vlada kada bi odlučila da želi uvesti obavezno cijepljenje protiv bolesti COVID-19, pitali smo izvanrednog profesora na Pravnom fakultetu u Zagrebu Franu Staničića.
- To je vrlo jednostavno pitanje. Kada bi Vlada donijela takvu političku odluku sve što bi potom trebala učiniti jest Saboru predložiti dopunu jedne alineje Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (koji u članku 40. taksativno nabraja bolesti protiv kojih je u Hrvatskoj cijepljenje obavezno, poput tuberkuloze, dječje paralize, osipa, zaušnjaka..., nap. a.). Prema tome, mi to možemo napraviti u roku od nekoliko dana. Sve što treba jest da Vlada predloži dopunu zakona i da to onda saborski zastupnici izglasaju. I to ne dvotrećinskom, nego običnom većinom. Sve što treba jest dodati COVID-19 na postojeći popis bolesti protiv kojih je cijepljenje obavezno - kaže Staničić.
Snježana Vasiljević, profesorica Pravnog fakulteta i stručnjakinja za pravo Europske unije, drži da je uvođenje obveznog cijepljenja na razini EU-a hipotetski moguće, ali je potrebno odvagnuti je li ograničenje nekog temeljnog ljudskog prava razmjerno cilju. Podsjeća na presudu Europskog suda za ljudska prava iz travnja 2021. u kojoj stoji da je "obvezno cijepljenje uplitanje u pravo na poštovanje privatnog života, ali da je takvo uplitanje zakonito ako je legitiman cilj zaštita zdravlja i prava drugih u demokratskom društvu". Inače, ta se presuda odnosila na Češku gdje su roditelj tražili da njihova djeca mogu u vrtiće iako nisu cijepljena. Sud je to odbio.
- Tu bismo presudu mogli gledati tako da je državna politika uvjetovanja obveze cijepljenja legitimna ako je cilj zaštita zdravlja što je, kako su naveli češki podnositelji, opravdano i nužno u demokratskom društvu - tumači Vasiljević.
Europski sud je zaključio da su češke vlasti ostale unutar širokih polja procjene u ovom području te se time otvorio prozor mogućnosti uvođenja obveznog cijepljenja protiv bolesti COVID-19 na razini EU-a.